Porez na dohodak u većini zemalja ima progresivnu strukturu, što znači da se porezna stopa koju plaćaju pojedinci povećava s višim plaćama. Najviše stope poreza na dohodak za one u najvišim razredima uvelike se razlikuju, s jasnom podjelom između sjeverozapadne i istočne Europe.
Pravednost poreza važna je za svako društvo i odražava plaćaju li ljudi poreze proporcionalno svojim prihodima i bogatstvu. U većini europskih zemalja sustav je progresivan: što više zarađujete, to je teret veći.
Među europskim zemljama OECD-a, prosječna zakonska najviša stopa poreza na dohodak iznosila je 43,4 posto u 2026. Danska (60,5 posto), Francuska (55,4 posto) i Austrija (55 posto) imaju najviše stope. Osim Danske, najviše stope poreza na dohodak prelaze 50 posto u šest drugih zemalja: Francuskoj, Austriji, Španjolskoj, Belgiji, Portugalu i Švedskoj.
Mađarska (15 posto), Češka (23 posto) i Estonija (24 posto) imaju najniže najviše stope. Osobe s najvišim primanjima suočavaju se sa stopama bliskim ovoj razini u Sloveniji i Nizozemskoj.
Europske zemlje koje nisu članice OECD-a obično imaju niže stope i oporezuju dohodak po jednoj stopi. Bugarska i Rumunjska (10 posto) imaju najnižu stopu, a slijede Moldavija (12 posto), Ukrajina (19,5 posto) i Gruzija (20 posto).
Europski prosjek
Prosječna najviša stopa poreza na dohodak u 35 europskih zemalja iznosi 38,5 posto. Među europskim članicama OECD-a ta se stopa penje na 43,4 posto. U 18 zemalja stopa prelazi 40 posto. U devet zemalja najviša stopa kreće se između 40 posto i 48 posto: Irska, Njemačka, Italija, Island, Luksemburg, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka i Turska.
Među pet najvećih europskih gospodarstava, najviša stopa varira od 45 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu do 55,4 posto u Francuskoj. Razlika je relativno velika i iznosi oko 10 postotnih bodova.
Nasuprot tome, osim Bugarske i Rumunjske, najviša stopa poreza na dohodak je ispod 25 posto u Moldaviji, Mađarskoj, Ukrajini, Gruziji, Češkoj i Estoniji. Nasuprot tome, osim Bugarske i Rumunjske, najviša stopa poreza na dohodak je ispod 25 posto u Moldaviji, Mađarskoj, Ukrajini, Gruziji, Češkoj i Estoniji.
Najviše stope poreza na dohodak pokazuju jasne regionalne obrasce. Općenito, nordijske i zapadnoeuropske zemlje imaju najviše granične stope, obično između 45 posto i 60 posto. Postoje iznimke poput Norveške, koja je nešto ispod 40 posto.
Većina istočnoeuropskih gospodarstava izvan EU-a održava niže najviše stope, iako se Turska ističe s oko 41 posto, što je smješta bliže poreznim režimima EU srednje razine. Srednja i istočna Europa, uključujući Balkan, također imaju tendenciju naplaćivanja nižih stopa. U nekim zemljama, sustavi fiksnog poreza pomažu u održavanju relativno niskih najviših stopa.
Ove porezne stope nisu fiksne, jer ih vlade prilagođavaju u skladu s promjenama politika. Prema međunarodnom istraživačkom think tanku Tax Foundation nekoliko je zemalja ažuriralo svoje najviše stope poreza na dohodak tijekom protekle godine.
“Vlade općenito mogu učinkovitije generirati prihode iskorištavanjem graničnih poreznih stopa na donjem kraju raspodjele dohotka nego korištenjem viših najviših stopa”, izjavio je u svom članku Alex Mengden, analitičar globalne politike u poreznoj zakladi sa sjedištem u Washingtonu.
“To je zato što primjena više stope na porezni razred negativno utječe na poticaj za ostvarivanje većeg ili manjeg dohotka samo za pojedince u tom razredu, a istovremeno povećava prihode od svih poreznih obveznika u višim razredima”, dodao je.
Pročitajte još:
Danska je uvela novi porezni razred za zaradu iznad 2,8 milijuna DKK (375.000 eura), podižući najvišu stopu s 55,6 posto na 60,5 posto. Estonija je povećala svoju fiksnu stopu poreza na dohodak s 22 posto na 24 posto, dok je Slovačka dodala dva nova porezna razreda, podižući svoju najvišu stopu s 25 posto na 35 posto. Nasuprot tome, Finska je smanjila svoju najvišu stopu poreza na dohodak s 51,5 posto na 45 posto.
U 2025. godini samo jedna od pet osoba u EU vjerovala je da se porezi plaćaju proporcionalno prihodima i bogatstvu “u velikoj mjeri”. Otprilike polovica (51 posto) složila se da je to slučaj “u određenoj mjeri”, prema studiji Eurobarometra.
