Najveći tjedni pad cijena nafte u zadnje dvije godine

Cijene nafte krenule su prema najvećem tjednom padu od ožujka 2023. godine, jer nije bilo značajnih poremećaja u opskrbi zbog iransko-izraelskog sukoba.

Terminski ugovori sirove nafte Brent porasle su za 35 centi, ili 0,52 posto, na 68,08 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate porasla za 40 centi, ili 0,61 posto, na 65,64 dolara. Time su oba ugovora na putu tjednog pada od oko 12 posto.

Referentni pokazatelji su se sada vratili na razine na kojima su bili prije nego što je Izrael započeo sukob ispaljivanjem projektila na iranske vojne i nuklearne ciljeve 13. lipnja.

Tjedan je započeo s cijenama koje su dosegle najvišu razinu u zadnjih pet mjeseci nakon što je SAD napao iranske nuklearne objekte tijekom vikenda, prije nego što su u utorak pale na najnižu razinu u više od tjedan dana kada je američki predsjednik Donald Trump najavio primirje između Irana i Izraela. Trenutačno, trgovci i analitičari kažu da ne vide značajan utjecaj krize na protok nafte.

“Ako ne dođe do značajnih prijetnji opskrbi, i dalje smatramo da je previše nafte na tržištu, a naše bilance za 2025. ukazuju na višak od otprilike 2,1 milijuna barela dnevno (bpd)”, kazali su analitičari Macquarieja.

Analitičari predviđaju da će WTI prosječno koštati oko 67 dolara po barelu ove godine i 60 dolara sljedeće godine, povećavajući svaku prognozu za dva dolara nakon uračunavanja geopolitičke premije rizika.

Mali rast cijena uslijedio je tijekom tjedna jer su podaci američke vlade otkrili kolike su im zalihe sirove nafte i goriva, uz rast rafiniranja i potražnje, piše Reuters.

Na cijene je utjecao i članak Wall Street Journala u kojem se navodi da Trump planira izabrati sljedećeg šefa Federalnih rezervi ranije nego što se to inače radi. To je potaknulo nova predviđanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD-u, što bi moglo utjecati na potražnju za naftom.