SAD i Kina su mjesta na kojima se akumuliralo više od polovice globalnog osobnog bogatstva, a ukupno je to 54,1 posto, dok na Europu otpada nešto više od petine ili 22,3 posto pri čemu, očekivano, najviše na pet najvećih europskih gospodarstava.
Na Hrvatsku, prema globalnom izvješću o bogatstvu za ovu godinu koje je objavila švicarska banka UBS, otpada 0,06 posto svjetskog osobnog bogatstva. Kod Slovenije je brojka 0,04 posto.
Ako se gleda samo Europska unija (EU), u njoj je akumulirano 16,6 posto ukupnog globalnog osobnog bogatstva, a ostatak od gotovo šest postotnih bodova se u najvećoj mjeri odnosi na Veliku Britaniju i Švicarsku, a još se u tome ističu Norveška i Turska.
Izvješće UBS-a pokriva 56 zemalja i tržišta što predstavlja preko 92 posto osobnog bogatstva na svijetu.
Na kraju 2024. ukupno osobno bogatstvo globalno je iznosilo 471 bilijuna dolara, a od toga je u SAD-u bilo koncentrirano 34,7 posto ili 150,9 bilijuna dolara. Za Kinu je brojka 84,2 bilijuna dolara što predstavlja 19,4 posto udjela u svjetskoj količini.
U Europi najviše je osobnoga bogatstva nakupljeno u Ujedinjenom Kraljevstvu s globalnim udjelom od 3,84 posto. Njemačka je druga s 3,76 posto, a onda slijede Francuska s 3,3 posto, Italija s 2,25 posto te Španjolska s 1,95 posto.
U nominalnim iznosima akumulirano osobno bogatstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu je 16,7 bilijuna eura, u Njemačkoj 16,4 bilijuna i u Francuskoj 14,3 bilijuna eura. Nijedna druga europska zemlja nije prešla prag od 10 bilijuna eura.
Zanimljivo je primijetiti da je ukupna brojka kod pet najvećih europskih gospodarstva još uvijek ispod kineske brojke akumuliranog osobnog bogatstva.
Preko jedan posto u globalnom iznosu od europskih zemalja još imaju Nizozemska s 1,14 posto udjela te Švicarska s 1,04 posto.
U 19 od 31 uključene europske zemlje udio je manji od 0,4 posto.
Treba napomenuti da brojke pokazuju ukupno bogatstvo i ne pokazuju u kojim zemljama ima više bogatih pojedinaca.
Izvješće definira osobno bogatstvo kao vrijednost financijske imovine i nekretnina pojedinaca umanjenu za dug. Uključena je imovina u privatnim mirovinskim fondovima, no ne i u onima kojima upravlja država.
Porast globalnog osobnog bogatstva u 2024. godini iznosio je 4,6 posto što je ubrzanje u odnosu na 4,2 posto godinu ranije.
Istočna Europa je zabilježila najveću stopu rasta od preko 12 posto što je blago više no Sjeverna Amerika.
Na Bliskom istoku i u Africi rast je bio 4,2 posto, u Kini 3,4 posto te jugoistočnoj Aziji 2,7 posto.
Gubitnici su zapadna Europa i Oceanija gdje je ukupno osobno bogatstvo smanjeno za 1,5 posto te Latinska Amerika gdje je ono palo 4,3 posto.
Pročitajte još:
Recimo i to da je 10 posto najbogatijih ljudi u eurozoni u zadnjem tromjesečju prošle godine držalo 57,3 posto ukupnog bogatstva kućanstava.
Na kraju prošle godine, prema podacima Hrvatske narodne banke koji se odnose samo na štednju građana, gotovo 40 posto ukupne štednje bilo je u rukama manje od dva posto najimućnijih štediša. Ukupna je štednja u bankama iznosila 38,12 milijardi eura ili 4,6 posto više no na kraju 2023. godine.
