U četvrtom tromjesečju prošle godine sezonski prilagođeni bruto društveni proizvod (BDP) u eurozoni povećao se za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je Eurostat.
U cijeloj Europskoj uniji (EU) kvartalni je rast bio 0,4 posto.
U usporedbi s istim tromjesečjem u 2023. BDP eurozone bio je veći 1,2 posto, a čitave EU 1,4 posto.
Kumulativno, u cijeloj 2024. godini, BDP eurozone bio je za 0,9 posto veći no u 2023. te jedan posto u EU. U 2023. godini rast na oba područja naspram 2022. bio je 0,4 posto.
Europska središnja banka trenutačno predviđa da bi i u ovoj godini BDP eurozone mogao rasti 0,9 posto, a onda blago ubrzati u 2026. na 1,2 posto. To je blaga korekcija naniže u odnosu na prethodnu projekciju rasta od 1,1 posto u 2025. i 1,4 posto u 2026.
Najveći kvartalni rast u posljednjem tromjesečju 2024. imala je Irska stopom od 3,6 posto. Danska je na drugom mjestu s 1,6 posto, a onda Portugal s 1,5 posto.
Hrvatska je bila na četvrtom mjestu sa stopom od 1,4 posto.
Pet zemalja imalo je kvartalni pad BDP-a, a to su bile Francuska, Njemačka, Finska, Austrija i Malta. Francuska je imala 0,1 posto, a Malta najveći od 0,7 posto.
Na godišnjoj razini u posljednjem tromjesečju prošle godine također su po rastu predvodnice bile Irska i Danska. Irska je imala godišnju stopu od čak 9,2 posto, a Danska 4,1 posto.
Tu Hrvatska također ima dobar rezultat jer su bolje još bile Litva i Poljska sa stopama od 3,7 posto. Hrvatski je godišnji rast u posljednja tri mjeseca lani bio 3,6 posto, odnosno unutar eurozone to je bila treća najveća stopa rasta BDP-a.
Samo tri zemlje EU-a i eurozone imale su negativnu godišnju brojku u tom posljednjem kvartalu. To su bile Austrija s padom BDP-a od 1,2 posto, Latvija s 0,4 posto i Njemačka s 0,2 posto minusa.
Krajem prošlog mjeseca Državni zavod za statistiku je objavio prvu procjenu prema kojoj je hrvatsko gospodarstvo u cijeloj 2024. godini raslo 3,8 posto, a u eurozoni jedino je veći cjelogodišnji rast imala Malta.
Iz sastavnica BDP-a vidi se da je u eurozoni potrošnja kućanstva porasla 0,4 posto u četvrtom tromjesečju na kvartalnoj razini koliko i državna potrošnja.
Pročitajte još:
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 0,6 posto.
Izvoz i uvoz su imali negativan doprinos od 0,1 posto.
Eurostat je objavio i podatke o kretanju zaposlenosti u posljednja tri mjeseca prošle godine i na kvartalnoj i na godišnjoj razini.
Hrvatska je godišnje ostvarila najveći rast zaposlenosti u EU, i to stopom od 4,2 posto. Druga je Malta s 3,8 posto. U eurozoni je godišnja brojka zaposlenosti u tom razdoblju porasla tek 0,7 posto.
U odnosu na prethodni kvartal, doduše, Hrvatska je u skupini šest zemalja eurozone s padom zaposlenosti, i to s najvećom stopom od 0,4 posto koju dijeli s Finskom.
6 Odgovora
Podaci su odlični nema se tu što dodati osim da živimo kao “bubreg u loju”,plaće velike, imamo i za restorane svaki vikend, jednom mjesečno welness a također sve više mladi kupuju i stanove, zemlja za poželjeti tako da preporučujem svima da dođu živjeti u Hrvatsku 😁
Ma mi smo uvjek na vrhu.
Nije čudo s obzirom na sve što se izdogađalo.
Bravo Hrvatska! I mrsav rast je rast
Ako eurozona nastavi stagnirati, to bi moglo negativno utjecati i na Hrvatsku, jer je gospodarstvo snažno vezano uz europsko tržište.
Mršav kvartalni rast u eurozoni na kraju 2024. godine ukazuje na izazove s kojima se suočava europsko gospodarstvo, no zanimljivo je da se Hrvatska našla pri samom vrhu te statistike.