Money Motion 2025: Budućnost digitalnih usluga u bankarstvu je account-to-account plaćanje

Cijeli svijet je suočen s brzim promjenama posebice posljednjih godina, i sve se brzo mijenja. Taj trend prate i banke iako vrijede za tradicionalne i velike sustave na koje se primjenjuju brojni zakoni i regulative. No promjenu u bankovne sustave donose FinTech tvrtke, odnosno tvrtke koje predstavljaju spoj financija i tehnologije, koji koriste inovativne tehnološke alate kako bi unaprijedili ili potpuno preoblikovali financijske usluge. Oni su ti koji potiču banke na promjene.

Upravo zato važno je da svi sudionici ovog sustava komuniciraju i omoguće potrošačkima i korisnicima usluga brzu, jednostavnu ali uvijek – sigurnu transakciju, jedna je od poruke treće Money Motion konferencije, koja je u Zagrebu okupila više od 2.500 stručnjaka s ciljem redefiniranja ove industrije, donoseći najnovija ažuriranja, u svijet financija, plaćanja, kripto, tehnologije i maloprodaje.

Posao banka, kako kaže Nikola Škorić suosnivač Money Motiona i direktor Electrocoina, nije da inoviraju jer one moraju pružati sigurnost cijelom društvu.

„Za promjene u bankarskom sustavu zadužen je upravo FinTech koji, u biti donosi promjene u ovaj sustav, testira nova rješenja za banke ali tako da banka i dalje bude sigurna dok određeni novi proizvod ne bude apsolutno spreman za inkorporiranje u bankovni sustav. Normalno je da banke sporije inoviraju i ovaj proces prepuštaju Fintechu, jer je on više izoliran i samim tim – sigurniji“, kaže Škorić.

U zadnjih pola godine vidjeli smo da živimo u svijetu koji se jako brzo mijenja, ističe Škorić, naglašavajući da financije, kao kičma naše civilizacije ne prolaze neokrznuto u ovim promjenama.

„Promjene utječu na naše odluke kako ćemo bankariti, plaćati i investirati i to već u narednih godinu dana. Ono što smo vidjeli u posljednje tri godine koliko radimo ovu konferenciju je ipak fleksibilnost bankarskog sektora koji se kao temelje društva, sporo mijenja. No, inovacije među fintech, u kripto industriji i platnim uslugama se dešavaju veoma brzo. Primjećujemo da i ti veliki, tradicionalni sustavi ulaze u kriptoindustriju što je prije nekoliko godina bilo potpuno nezamislivo. Reagiranja velikih tradicionalnih sustava na sve ove promjene ipak ne zaostaje. Ovo je trenutak kada je najuzbudljivije živjeti“, rekao je suosnivač Money Motiona za Financije.hr.

Naredni korak za bankarski sustav Europske unije svakako će biti account – to account plaćanja, odnosno plaćanja s računa na račun, gdje je Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija prepoznala da je platni sustav EU u ozbiljnom zaostatku za svijetom.

„U Aziji i Africi digitalni novčanik koristi puno više ljudi nego u EU. Države EU, kao što su Hrvatska, Njemačka i Grčka se još uvijek uglavnom oslanjaju na keš, a u Nordijskim zemljama kartice. U Hrvatskoj dosta raste uporaba kartica ali i dalje nam treba jedan veliki „poguranac“ da se taj proces ubrza. Naredni korak bi su svakako account-to-account plaćanja koja sve više ulaze u ovu industriju i mi ćemo to svakako sada nastaviti pratiti. Ono što nas plaši jesu slomovi velikih centralnih sustava kao što je nedavni pad ESB sustava i upravo za to sam se i ja, kao i brojni drugi, okrenuo kripto industriji. Kripto industrija je nastala prije 15-ak godina da se decentralizira platna industrija. Ono što vidimo posljednjih godinu dana jeste da kripto valute sve više ulaze i u tradicionalne sustave i nadamo se da će kroz narednih nekoliko godina uspjeti izgraditi jedan sustav koji nije tako ranjiv na raspad centralnih točaka kao što je to bilo prije par tjedana“, kaže Škorić.

Novi trendovi u svijetu bankarstva su i neo-banka, institucija koja osigurava upravljanje računom, prepaid debitne kartice i neki oblik štednje bez tradicionalnog pristupa, bez filijala i uz uporabu mobilnih telefona i websitea.

I fintech aplikacije postaju dio banka. Keks Pay aplikacija je jedini fintech u vlasništvu jedne banke u Hrvatskoj. Postoje skoro šest godina a više od 500 tisuća korisnika iz svih banaka koristi Keks Pay. Ova aplikacija, primarno je stvorena za dijeljenje novca između korisnika.

Boris Blažević, voditelj proizvoda Keks Pay, iz Erste banke, kaže kako je najbrže rastuća funkcionalnost ove aplikacije ta gdje sve više režija možete primati i plaćati kroz KeksPay bez naknada.

„Od kad to postoji ova mogućnost, korisnicima smo uštedjeli nekoliko milijuna eura u naknadama koje se plaćaju. U samoj aplikaciji postoji više od stotinu izdavatelja računa, kao što su telekomi, tvrtke za komunalne usluge iz većine hrvatskih gradova i upravo to je najviše rastuća funkcionalnost unutar ove aplikacije. Unutar KeksPay možete plaćati parking, nadoplatiti ENC, dijeliti novac između klijenata te po dnevnom rastu novih korisnika vidimo da ljudi to prihvaćaju. Čak i umirovljenici je koriste aktivno jer aplikacija ima ležerni ton komunikacije i jednostavna je za uporabu. Na tom principu funkcioniraju i sve ostale slične aplikacije – to ih odlikuje“, kaže Blažević.

KeksPay očekuje i širenje u države regije, najavio je Blažević, poučen uspjehom koji su polučili u Hrvatskoj.

„Širenje Keks Pay je najavljeno prije svega regionalno tako da Keks Pay poučen uspjehom iz Hrvatske ima namjeru i osvojit regiju. Očekujemo da aplikacija Keks Pay bude operativna krajem godine ili početkom naredne godine primarno u državama regije“, rekao je Blažević.

Ocjenjuje i kako su banke podložne digitalizaciji ali i je i dalje primarno korisničko iskustvo, za koje je važno da bude brzo, jednostavno, operativno.

„Trendovi u ovom sektoru se brzo mijenjaju. U Hrvatskoj to možda ide i malo brže nego u drugim EU državama jer turisti su bitan segment digitalizacije. Ono što oni koriste u svojim matičnim državama žele i kad su naši gosti. Također, uočavamo da su neke Hrvatske regije više digitalizirane od drugih, koriste primarno kartično plaćanje posebice u Jadranskoj Hrvatskoj gdje turisti žele plaćati kartično, digitalno, jer upravljanje gotovinom nije najsigurnije“, ističe Boris Blažević, voditelj proizvoda Keks Pay, iz Erste banke.

Konferencija Money Motion 2025. mijenja mijenja percepciju i svijest o tome kako vidimo i koristimo digitalna plaćanja – kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Hrvatska je dosta dobro pozicionirana kada je riječ o korištenju kartica u odnosu na Centralnu i istočnu Europu, kaže direktorica Mastercard Hrvatska, Gea Kariž.

„Trend kartica stalno raste u usporedbi s gotovinom a taj trend je posebno „poguran“ iz vremena pandemije. Danas su potrošači sigurniji plaćati digitalno – prvenstveno karticama koje su sada već veoma dobro poznate našim novčanicima, ali i digitalnim novčanicima, account – to – account plaćanjima koji su sve popularniji i koji dolaze kao trend i u Hrvatsku“, ističe Kariž.

No kako bi prešli na naredni digitalni korak, ocjenjuje Kariž, prvenstveno je potrebno pozitivno korisničko iskustvo.

„Živimo u svijetu gdje koji se brzo mijenja, s novim prijetnjama. Nove aplikacije ljudi će početi koristiti kada budu svjesni da će njihova transakcija biti potpuno sigurna – posebice ako je još i jednostavna i besplatna, tada će to brzo prihvatiti. Hrvatska je od 12 zemalja regije jako dobro pozicionirana u prihvaćanju digitalnih tehnologija odnosno u korištenju smartfona u načinu plaćanja i u Istočnoj Europi smo prvi a u nekim parametrima smo prestigli i Mađarsku i Austriju“, kaže direktorica Mastercarda Hrvatska, Gea Kariž.

Zato su nam, kako kaže, konferencije kao što je Money Motion važne za razmjenu iskustava i dalje unapređenje usluga jer se tu povezuju bankari, fintech, trgovci i korisnici.

Drugog dana Money Motiona, razgovarat će se, između ostalog o poziciji banaka srednje veličine između tradicionalnih divova i digitalnih disruptora kao i o ključnim uvidima o mogućnostima, rastu i globalnoj konkurentnosti. Medijski partner Money Motiona su i Financije.hr.