MojPosao, vodeći portal za oglašavanje radnih mjesta u Hrvatskoj i član međunarodne Alma Career grupacije, povodom 25. je godišnjice svog poslovanja analizirao koliko se tržište rada od 2000. do danas mijenjalo u našoj zemlji.
Pokrenut je sredinom listopada 2000. godine, u vrijeme kada je Hrvatska bila suočena s izrazito teškom gospodarskom situacijom. Prosječna mjesečna registrirana stopa nezaposlenosti tada je iznosila 21,3 psto, a više od 350.000 ljudi bilo je bez posla.
Istodobno, prosječna neto plaća iznosila je svega 3.326 kuna, odnosno oko 450 eura.
Na portalu je, primjerice, 2002. objavljeno tek oko 2.300 oglasa za posao, no ta je brojka već tri godine kasnije porasla na 17.000. Bila je to izravna posljedica rasta gospodarstva koje staje u vrijeme svjetske financijske krize čije je posljedice Hrvatska osjećala sve do 2014. godine.
Prvi znakovi oporavka pojavili su se 2015., kada broj objavljenih natječaja skače na 23.700, što je čak 120 posto više nego 2010. godine.
Rast se nastavio sve do 2018., kada je objavljeno više od 53.000 natječaja za posao. Pravi šok je uslijedio dvije godine kasnije, kada su lockdown i pandemija koronavirusa gotovo zamrznuli tržište rada, a broj objavljenih natječaja za posao pao je na oko 38.000.
Unatoč tome, tržište se brzo oporavilo. Već 2021. objavljeno je oko 54.000 oglasa, čak tisuću više nego u rekordnoj 2018., što je bio jasan znak povratka gospodarske aktivnosti.
U godinama koje su uslijedile, potražnja za radnicima dosegla je nove rekorde: 64.000 oglasa u 2022., 67.000 u 2023. i 65.000 lani.
Profil najtraženijih radnika u Hrvatskoj tijekom godina nije previše oscilirao. Od 2012., kada je MojPosao počeo detaljnije pratiti koja su zanimanja u Hrvatskoj najtraženija, pokazalo se da se vrh liste gotovo nije mijenjao. Godinama su tako najtraženiji radnici u Hrvatskoj konobari, trgovci, kuhari, programeri i prodajni predstavnici.
Pročitajte još:
Iste godine krenulo je i praćenje oglasa za posao po županijama i geografskoj lokaciji, čime je postalo jasno koliko je hrvatsko tržište rada i dalje snažno centralizirano oko Zagreba i Zagrebačke županije.
Tijekom većeg dijela promatranog razdoblja, udio Zagreba kretao se između 50 i 54 posto, uz tek jedan izuzetak – pandemijsku 2020. godinu, kada je zbog privremenog zastoja gospodarstva pao na 49 posto. Od 2021. do 2024. taj udio se stabilizirao na 52–53, a u 2025. bilježi novi rast na 56 posto.
Jedan odgovor
To sve govori o zemlji