Moguće usporavanje gospodarskog rasta snizilo cijene nafte

Cijene nafte blago su pale u utorak, pod pritiskom očekivanja povećanja proizvodnje OPEC+ grupe u kolovozu te zabrinutosti zbog mogućeg usporavanja gospodarskog rasta potaknutog izgledima za više carine u SAD-u.

Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pojeftinili su za 30 centi na 66,44 američka dolara (60,80 eura) po barelu, dok je američka WTI nafta jeftinija za 33 centa. S njom se jutros trguje po cijeni od 64,78 dolara (59,33 eura) po barelu.

Četiri izvora iz OPEC+-a prošlog su tjedna za Reuters izjavila da skupina planira povećati proizvodnju za 411.000 barela dnevno u kolovozu, nakon sličnih povećanja u svibnju, lipnju i srpnju.

„Tržište je sada zabrinuto da će savez OPEC+ nastaviti s ubrzanim tempom povećanja proizvodnje“, izjavio je u bilješci Daniel Hynes, viši robni strateg u ANZ-u.

Ako bude odobreno, to bi ukupno povećanje isporuka OPEC+-a ove godine dovelo na 1,78 milijuna barela dnevno, što odgovara više od 1,5 posto globalne potražnje za naftom. OPEC i saveznici, uključujući Rusiju, poznati pod zajedničkim nazivom OPEC+, sastaju se 6. srpnja.

„Ova veća povećanja opskrbe trebala bi ostaviti globalno tržište nafte dobro opskrbljeno do kraja godine. Očekivanja o uravnoteženoj situaciji na tržištu, uz znatne rezerve neiskorištenih kapaciteta OPEC-a, očito umiruju tržišne sudionike“, poručili su robni stratezi ING-a.

Neizvjesnost oko američkih carina i njihovog učinka na globalni gospodarski rast također je ograničavala rast cijena nafte.

Američki ministar financija Scott Bessent upozorio je da bi države mogle biti obaviještene o znatno višim carinama, unatoč dobronamjernim pregovorima, jer se približava rok 9. srpnja kada bi carinske stope trebale biti vraćene s privremene razine od deset posto na suspendirane carinske stope koje je predsjednik Donald Trump najavio 2. travnja, u rasponu od 11 do 50 posto.

Iz Morgan Stanleya poručuju kako očekuju da će se terminski ugovori za Brent do početka iduće godine povući prema razini od oko 60 dolara odnosno 54,90 eura, s obzirom na dobru opskrbljenost tržišta i smanjenje geopolitičkih rizika nakon smirivanja napetosti između Izraela i Irana. Za 2026. godinu predviđaju višak ponude od 1,3 milijuna barela dnevno.

Dvanaestodnevni rat, koji je započeo 13. lipnja izraelskim napadom na iranska nuklearna postrojenja, pogurao je cijene Brenta iznad 80 dolara (73,20 eura) po barelu, nakon što su SAD bombardirale iranske nuklearne objekte. Cijene su potom pale na 67 dolara (61,30 eura) nakon što je Trump najavio prekid vatre između Irana i Izraela.