MMF: Trgovinski ratovi zasad ne ugrožavaju globalni rast

Zamah američkog predsjednika u nametanju carina stvara veliku neizvjesnost i guši povjerenje u ekonomiji, no nije vjerojatno da će to proizvesti recesiju u kraćem roku, ocijenila je glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgieva.

Najavila je da će MMF vjerojatno blago smanjiti prognoze rasta u okviru novog izdanja svjetskih gospodarskih izgleda za oko tri tjedna. No, na horizontu se ne nazire recesija, ustvrdila je za Reuters u prvom većem intervjuu nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

“Ono što vidimo je da povjerenje potrošača i investitora ponešto slabi te znamo da će se to pretočiti u utjecaj na izglede za rast”, rekla je Georgieva.

Ipak, MMF ne vidi zasad nikakav dramatičan učinak američkih carina, kako već primijenjenih tako i onih kojima Trump prijeti.

U zadnjim prognozama iz siječnja, MMF je ocijenio da bi svjetski gospodarski rast ove godine mogao iznositi 3,3 posto, dok je za SAD brojka bila 2,7 posto. Sada se očekuje blaga korekcija naniže.

Iako je dosadašnji učinak situacije oko carina umjeren, Georgieva je upozorila da su mnoge zemlje iskoristile fiskalni i monetarni prostor tijekom pandemije te sada imaju visoke razine duga što ograničava njihovu sposobnost odgovora na buduće šokove.

Usporavanje ili zaokret u postupnom slabljenju inflacijskih pritisaka može usporiti smanjivanje kamatnih stopa te refinanciranje duga zemljama učiniti težim.

“Trgovinski razvoj situacije može malo prigušiti rast u SAD-u, no opći izgledi ostaju dobri”, ustvrdila je.

Europski plan o povećanju potrošnje za obranu i njemačka odluka o povlačenju dužničke kočnice, što je nazvala samonanesenom ozljedom, znače da bi prognoza rasta za EU mogla biti malo povišena. Po njezinim riječima, Kina bi se trebala fokusirati na povećanje domaće potražnje.

Od povratka u Bijelu kuću Trump je nametnuo carine od 20 posto na kinesku robu, prijetio i odgađao carine od 25 posto na robu iz Kanade i Meksika, nametnuo carine na uvoz čelika i aluminija, najavio 25-postotne carine na uvoz automobila te proglasio 2. travanj danom kada će objaviti recipročne carine na globalnoj razini.

Nepredvidivost najava i primjene negativno je djelovala na ulagački sentiment.

“Što dulje traje neizvjesnost oko Trumpova pristupa politici carina, veći je rizik za gospodarske izglede. Što prije stvari postanu jasnije, to bolje”, smatra Georgieva.

Napomenula je da je globalna trgovina nastavila rasti unatoč jačanju protekcionističkih mjera diljem svijeta koje su promijenile trgovinske obrasce i postavile izazov globalizaciji. Dodaje da trgovina uslugama raste brže no robama.

“Male i srednje tvrtke jačaju međusobnu suradnju i usredotočuju se na unutarnje promjene kako nastoje povećati vlastitu otpornost, što donosi tračak optimizma u poremećaje u globalnoj trgovini”, zaključuje Georgieva.

S obzirom na novostvoreni američki skepticizam prema nekim međunarodnim organizacijama, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija, Georgieva je prokomentirala i odnos Washingtona prema MMF-u. Kaže da je imala konstruktivan prvi sastanak s ministrom financija Scottom Bessentom.

“Ministar Bessent dobro razumije zašto je u interesu američke ekonomije da postoji MMF. Mi smo jedina institucija koja ima kapacitet spašavati zemlje kad su u problemima. MMF također cijeni SAD jer je najveće svjetsko gospodarstvo i najveći dioničar MMF-a sa 17,4 posto”, rekla je glavna direktorica MMF-a, Kristalina Georgieva.

Procjene ESB-a: Trgovinske barijere mogle bi biti negativne za gospodarski rast

Unatoč planu o povećanju ulaganja u obranu i zaokreta u njemačkoj dužničkoj politici, Europska središnja banka (ESB) ocijenila je nedavno da bi trgovinske barijere koje uvodi SAD i odgovor EU-a imali negativan utjecaj na perspektivu rasta u eurozoni osim ako glavni zamašnjaci rasta ne postanu domaće tržište i investicije.

“Nesigurnosti oko globalnih trgovinskih politika mogu i smanjiti ulaganja, smanjujući izvoz i globalno slabeći svjetsku ekonomiju. Kroz političke tenzije, kao što su ruski neopravdani rat na Ukrajinu, i tragični sukob na Bliskom istoku, otvara dodatne ekonomske nesigurnosti. Gospodarski rast EU tako može bit manji i ako monetarna „stezanja“ budu trajala duže nego je potrebno. Opća eskalacija globalnog trgovinskog rata mogu dovesti do smanjenja vrijednosti eura i povećati troškove uvoza što bi moglo reflektirati kroz pritisak na inflaciju a isti učinak bi moglo imati i smanjenje potražnje za izvozom iz EU kao rezultat uvođenja visokih tarifa. I hrana bi mogla biti skuplja jer su klimatske promjene sve izraženije i mogle bi povećati cijene hrane”, rekla je Christine Lagarde, predsjednica ESB-a u govoru 6. ožujka, nakon što je ESB dodatno smanjio kamatne stope.

Suprotni scenarij može otežati borbu za svođenje inflacije na ciljanih dva posto.

“U isto vrijeme, rast može biti i veći ako olakšamo tenzije i povećamo domaću potrošnju i domaće investicije i dozvolimo im da obnove nacionalne ekonomije. Porast ulaganja u obranu i infrastrukturu bi mogao također utjecati na rast ekonomije EU. No, dodatna ulaganja u obranu i infrastrukturu također bi mogla povećati inflaciju iako ne u svim segmentima”, poručila je Lagarde.

Po procjeni ESB-a, u sadašnjim okolnostima bi trgovinski rat sa SAD-om u prvoj godini mogao smanjiti rast u eurozoni za pola postotna boda.