Svjetska ekonomija pokazala se otpornijom nego što se očekivalo, unatoč velikim opterećenjima zbog cijelog niza šokova, rekla je u srijedu šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), i predvidjela tek blago usporavanje globalnog rasta za ovu godinu i za 2026.
Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je da najnoviji podaci pokazuju slabljenje američke ekonomije, ali da je SAD izbjegao recesiju koju su mnogi stručnjaci preognozirali prije šest mjeseci.
Američko i mnoga druga gospodarstva se još uvijek dobro drže, uslijed boljih ekonomskih mjera, fleksibilnijeg privatnog sektora, i nešto manje strogih uvoznih carina, te povoljnijih financijskih uvjeta, nego što se isprva pribojavalo, rekla je Georgieva na skupu u Washingtonu kojeg je organizirao Milken Institute.
“Smatramo da će se globalni rast tek neznatno usporiti ove i naredne godine. Svi znakovi ukazuju da je svjetsko gospodarstvo općenito izdržalo akutne pritiske nastalih zbog višestrukih šokova,” rekla je Georgieva u najavi novog izdanja izvješća o globalnoj ekonomskoj prognozi MMF-a koji će se objaviti u utorak, za vrijeme godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.
MMF je posljednju projekciju objavio u srpnju, kad je povisio prognozu globalnog rasta za 2025. za 0,2 postotna boda, na 3,0 posto, i za 0,1 postotna boda, na 3,1 posto, za 2026. Georgieva je rekla u razgovoru za Reuters da će najnovije analize odražavati mali pad u odnosu na prognozu rasta iz prošlogodišnjeg izvješća, od 3,2 posto iz listopada 2024. – ali nije dala nikakve preciznije brojke.
“Vidimo u svijetu očitu otpornost… Ali također ističemo da je ovo vrijeme izuzetne nesigurnosti, i da negativni rizici dominiraju u našoj prognozi. Zato treba pripaziti – nemojte se previše opustiti.” Skup koji se održava sljedećeg tjedna u Washingtonu stiže u trenutku u kojem je predsjednik Donald Trump poremetio globalnu trgovinu svojim visokim carinama i suzbijanjem imigracije, a umjetna inteligencija velikom brzinom mijenja tehnologiju i prognoze za tržišta radne snage.
Svjetska ekonomija trenutno funkcionira “bolje nego što se strahovalo, ali lošije nego što je potrebno,” rekla je Georgieva u svojem obraćanju, kazavši da MMF predviđa globalni rast od približno 3 posto srednjoročno – znatno ispod prognoze od 3,7 posto prije pandemije Covida-19.
Navela je da postoji duboka ukorijenjenost marginalizacije, nezadovoljstva i teškoća širom svijeta, i rekla da se globalno gospodarstvo suočava s nizom opasnosti, koje uključuju i potencijalni tržišni balon oko umjetne inteligencije (AI). Nesigurnost je na iznimno visokoj razini i nastavlja se povećavati, dok istovremeno raste potražnja za zlatom, oblikom imovine koji se tradicionalno doživljava kao sigurno utočište, rekla je Georgieva.
Cijena zlata je u srijedu dosegnula novi povijesni rekord, premašivši 4.000 dolara za uncu – što se pripisuje zatvaranju američke vlade zbog propasti novog proračuna, te očekivanjima da će se uskoro snižavati kamatne stope – što bi oboje trebalo povećati potražnju. Georgieva kaže da u MMF-u vide prostora za daljnje ublažavanje monetarne politike.
Georgieva je rekla da je šok od američkih carina bio puno blaži nego što je prvotno bilo najavljeno u travnju, i da je carinska opća američka carinska stopa ponderirana trgovinskim prometom sada oko 17,5 posto – što je pad u odnosu na 23 posto u travnju – a većina zemalja na njih nije odgovorila odgovarila odmazdom i vlastitim nametima.
Međutim, američke carinske mjere i dalje se mijenjaju u hodu, a inflacija u SAD-u mogla bi rasti ako kompanije počnu trošak carina prebacivati na kupce, ili ako poplava robe koja je ranije išla za SAD završi na drugim tržištima i tamo potakne novi krug povećanja carina.
Procjene vrijednosti na financijskim tržištima također se kreću prema razinama koje su posljednji put viđene u vrijeme rasta iz ere početka interneta prije 25 godina. Nagla promjena raspoloženja, kao što se dogodilo za vrijeme dot.com kraha u ožujku 2000., mogao bi posljedično usporiti svjetski rast, što bi posebno otežalo život za zemlje u razvoju.
“Vežite se… Neizvjesnost je postala nova normala, i tako će i ostati,” kazala je Georgieva. Šefica MMF-a pozvala je države svijeta na održivo povećanje rasta, kroz veću produktivnost privatnog sektora, konsolidaciju potrošnje, smanjenje zaduživanja, i rješavanje pretjeranih deficita, što bi im trebalo pomoći u obnovi zaliha za sljedeću krizu.
“Kao što smo vidjeli, ove neravnoteže mogu dovesti do protekcionističkih reakcija, i kad se zrcale u neto tokovima kapitala, mogu dovesti do rizika za financijsku stabilnost.” Očekuje se da će do 2029. globalni javni dug premašiti 100 posto svjetskog BDP-a. Ključni su konkurentnost, prava vlasništva koja pogoduju razvoju slobodnog tržišta, vladavina prava, snažan nadzor financijskog sektora, i odgovorne institucije.
Pročitajte još:
U Aziji, države trebaju produbiti međusobnu trgovinu i provesti reforme za jačanje uslužnog sektora, kazala je Georgieva. Snižavanje necarinskih barijera i jačanje regionalne integracije dugoročno bi moglo povećati bruto domaći proizvod za 1,8 posto.
U podsaharskoj Africi reforme koje bi pogodovale razvoju poslovne klime mogle bi povećati realni BDP po stanovniku medijanske afričke zemlje za više od 10 posto. Europa bi trebala dovršiti izgradnju svog jedinstvenog tržišta, što bi joj moglo pomoći da sustigne dinamičnost američkog privatnog sektora.
U SAD-u, država je na dobrom putu da joj omjer duga i BDP-a toliko naraste da premaši rekorde još od Drugog svjetskog rata. SAD bi trebao poduzeti “održive mjere” za smanjenje duga savezne vlade, rekla je Georgieva. Trebao bi također raditi na povećanju štednje kućanstava, primjerice povoljnijim poreznim tretmanom mirovinske štednje.
Kina bi trebala povećati fiskalna izdvajanja za mjere socijalne sigurnosti i čišćenje kriznog sektora nekretnina, i smanjiti potrošnju na državne poticaje u industrijskoj politici, na koje otpada 4,4 posto kineskog godišnjeg BDP-a.
