Posljedice politike oko carina američkog predsjednika Donalda Trumpa stvaraju rizik za povećanje javnog duga diljem svijeta na razine koje nisu viđene još od kraja Drugog svjetskog rata, izjavio je najviši dužnosnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u čijem su djelokrugu fiskalne politike.
Direktor odjela MMF-a za fiskalna pitanja Vitor Gaspar je rekao da u ovome trenutku najcrnji scenarij predviđa rast globalnog javnog duga s 92,3 posto svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP) na 117 posto do kraja 2027. godine, a i to bi se moglo pokazati optimističnim ako se trgovinske napetosti nastave.
“Ove godine neizvjesnost je naglo narasla, trgovinske i geopolitičke napetosti su eskalirale, financijski uvjeti stegnuli, volatilnost na financijskim tržištima povećala i pritisak na potrošnju intenzivirao”, rekao je Gaspar za Financial Times.
Razina globalnog javnog duga bila bi najveća od kraja Drugog svjetskog rata kada je 1946. godine došla na 150 posto svjetskog BDP-a da bi onda snažno pala u 1950-im i 1960-im godinama.
Većina Trumpovih recipročnih carina sada je na čekanju dok se pokušavaju ostvariti trgovinski dogovori koji bi smanjili namete.
Američki ministar financija Scott Bessent je ovoga tjedna rekao da je trgovinski rat s Kinom neodrživ. SAD je nametnuo carine od 145 posto na kineske proizvode, dok je Kina na uvoz iz Amerike postavila namet od 125 posto.
Po riječima Gaspara, države bi trebale udvostručiti napore u dovođenju svoje fiskalne situacije u red.
Pročitajte još:
Po predviđanju MMF-a, u državama koje čine 75 posto globalnog BDP-a ove će godine opterećenje dugom rasti. To uključuje SAD, Kinu, Njemačku, Francusku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Gaspar je ipak pozdravio njemačku odluku za otpuštanje fiskalne kočnice radi ulaganja u infrastrukturu jer se radi o državi s bitno manjom razinom javnog duga no što je slučaj u ostalim razvijenim gospodarstvima.
Jedan odgovor
Sve će se urušiti jednog dana