Grčka ministrica rada i socijalne sigurnosti Niki Kerameus obilazi Europu kako bi uvjerila sunarodnjake da se vrate u zemlju i ojačaju domaći radni potencijal, i to nakon više od desetljeća od odlaska desetaka tisuća Grka tijekom dužničke krize u potrazi za boljim životom u drugim zemljama Europske unije.
Obilazeći europske gradove, što uključuje i London koji je prije petnaestak godina također bio u EU, ona šalje hrabru poruku da Grčka nije više zemlja kao ona iz koje su otišli.
“Na početku atmosfera je negativna. Gledaju nas kao predstavnike države koja ih je odgurnula. Izazov je tim veći da pokažemo da sadašnja Grčka nema ništa s onom iz 2010. ili 2012. godine”, rekla je za Financial Times Kerameus.
Zbog odlaska mnogih raspoloživost radne snage u Grčkoj snažno se pogoršala i izgubljene su mnoge vještine u različtiim gospodarskim sektorima.
U razdoblju između 2010. i 2021. više od 600 tisuća uglavnom mladih i obrazovanih Grka je napustilo domovinu nakon što je zemlja upala u najtežu recesiju koja je ikad pogodila jednu razvijenu ekonomiju u mirnodopsko vrijeme.
Niske plaće, ograničene karijerne mogućnosti i percepcija izostanka meritokracije su glavni razlozi zbog kojih mnogi nisu voljni vratiti se, pokazalo je jedno prošlogodišnje istraživanje.
Ipak, ima nekih naznaka da se stvari mijenjaju. U 2023. godini po prvi put od 2009. više je ljudi došlo u Grčku no što se odselilo. No, nisu jasni podaci koliko je od toga ljudi s adekvatnim vještinama.
Čak 60 posto ljudi koji su se te godine vratili je u dobi između 20 i 44 godine.
Grčka je vlada ponudila niz poticaja onima koji se žele vratiti, uključivo 50 posto porezne olakšice na dohodak u razdoblju od sedam godina za one koji su u inozemstvu radili pet ili više godina. Od 2020. tu je mogućnost iskoristilo oko šest tisuća ljudi.
Kerameus će kasnije ove godine u istu misiju otići i u New York.
Prosječna plaća u Grčkoj je porasla 28 posto od 2016., no primanja za one koji zarađuju više od 1.600 eura na mjesec jedva su držala korak s inflacijom.
“Ne možete izgraditi održiv oporavak ako profesionalcima ne ponudite konkurentne plaće. Nema rasta bez ljudskog kapitala, a bez ozbiljnog ulaganja u cjeloživotno obrazovanje, koje je ispod europskog prosjeka, riskiramo daljnje zaostajanje”, izjavio je ekonomski savjetnik u središnjoj banci Bank of Greece.
Emocionalne veze ostaju najveći motiv za povratak. Već spomenuto istraživanje je pokazalo da više od polovice Grka bi se vratilo zbog osobnih ili obiteljskih veza. Oko trećine ih je reklo da im nedostaje toplo grčko vrijeme.
Arhitektica koja se bavi istraživanjem na području umjetne inteligencije (AI) Avgousta Stanitsa vratila se u Atenu nakon gotovo desetljeća provedenog u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon što je dobila posao vezan za AI u tvrtki Ernst & Young putem sajma poslova kojeg je organiziralo ministarstvo, i to dok je bila u petom mjesecu trudnoće.
Pročitajte još:
“Bila sam ugodno iznenađena da moja trudnoća nije viđena kao zapreka. Čini mi se da se odnos u Grčkoj mijenja oko posla i majčinstva. Plaće se ne mogu usporediti s europskima, no s poreznim olakšicama mogu održati pristojnu kvalitetu života”, rekla je.
Najviše je Grka zemlju napustilo 2012. i 2013. godine od kada broj postupno godišnje pada osim 2020. kada je ponovno zabilježen jednokratni rast odlazaka.
