Minimalna plaća u Hrvatskoj raste, zbog poreznog opterećenja dobro će proći i država

Od iduće godine minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 1.050 eura bruto. U odnosu na propisani minimalni iznos u ovoj godini bit će veća za 80 eura. No, koliki će u konačnici biti iznos koji će radnik primiti na račun ovisi o osobnim olakšicama, ali i mjestu prebivališta.

Na to upozorava Udruga Glas poduzetnika (UGP) ističući da najavljeno povećanje minimalne plaće od 1. siječnja 2026. neće donijeti stvarno poboljšanje životnog standarda radnika, nego će prvenstveno povećati porezne prihode države.

Prema analizi UGP-a, iako se minimalna plaća nominalno povećava za 80 eura bruto, stvarni rast neto primanja radnika iznosi tek oko 44 eura, dok trošak poslodavca raste za gotovo 90 eura. Najveći dobitnik tog povećanja, poručuju iz Udruge, ponovno je država.

Konkretno, samac u Zagrebu ili bez bračnog druga i djece, na kraju će na račun dobiti dogodine 44 eura veću plaću. No, poslodavčev trošak neće iznositi 1.050 eura koliko iznosi minimalna plaća u bruto iznosu, već između 1.130 i 1.200 eura – ovisno o načinu obračuna. Dakle, stvarni trošak poslodavca veći je za 90 eura, od toga na porez i prirez na minimalnu plaću iz primjera iznos s 47,38 raste na 61 euro, a to je, ističu u Udruzi Glas poduzetnika, gotovo 30 posto veći iznos.

Porez na plaću rastao je daleko brže od samih plaća. To znači da je država sustavno povećavala svoj udio u svakoj plaći, umjesto da rastereti rad i potakne zapošljavanje

Ističu da nisu protiv većih plaća, ali jesu protiv većih poreza i nameta na rad.

“Povećanje minimalne plaće trebalo bi značiti veću sigurnost i bolji životni standard za radnike – ali u praksi to najviše puni državnu blagajnu. Dok se priča o ‘ekstraprofitima’ poduzetnika, istina je da država uzima sve više, a realni sektor sve teže preživljava. Hrvatska ima jednu od najnižih stopa dobiti poduzeća u EU, a vlast nas i dalje tretira kao nepresušni izvor financiranja svojih promašaja. Država koja više zarađuje na svakom povećanju minimalca – to je pravi ‘ekstraprofit’”, zaključuje Bruno Samardžić, zamjenik predsjednika UGP-a.

Glas poduzetnika ističe da će povećanje minimalne plaće najviše osjetiti poslodavci u cjenovno osjetljivim djelatnostima – ugostiteljstvu, trgovini, turizmu i uslužnim sektorima – koji se i dalje bore s posljedicama inflacije, povećanih troškova i nedostatka radne snage.

Dodaju pritom da ovo povećanje nije izolirano, već utječe na daljnje povećanje plaća, čime se potiče i daljnje povećanje cijena proizvoda i usluga.

Rezultat je jasan: rast plaća koji guta inflacija, dok država ubrzano povećava porezne prihode, zaključuju u Udruzi Glas poduzetnika.