Američka tehnološka tvrtka Meta nedavno je započela koristiti osobne podatke europskih korisnika za treniranje svojih modela umjetne inteligencije (AI), a nevladina udruga NOYB (None of Your Business) iz Beča ističe da suprotno europskim pravilima o zaštiti osobnih podataka (GDPR) nije pritom zatraženo suglasje korisnika.
NOYB navodi kako Meta tvrdi kako postoji ‘legitimni interes’ za njezin postupak koji nadilazi temeljno pravo na privatnost. Kao glavni argument tvrtka ističe razumna očekivanja korisnika.
No, iz NOYB-a smatraju da se tu otvara ključno pitanje, a to je žele li korisnici da se tako postupa s njihovi podacima, pa su stoga angažirali institut Gallup da provede istraživanje na tisuću Metinih korisnika u Njemačkoj.
“Rezultati su jasni. Dok je gotovo 75 posto korisnika čulo za planove Mete, samo sedam posto želi da se njihovi podaci koriste za treniranje AI modela”, objavio je NOYB koji funkcionira kao europski centar za digitalna prava potrošača.
Pritom su ustvrdili da takozvano ‘razumno očekivanje korisnika’ treba provjeriti prikupljanjem pouzdanih podataka o tome što zapravo korisnici žele i očekuju.
“Meta vjerojatno zna da nitko ne želi da se podaci s profila na društvenim mrežama koriste kako bi Meta ostvarila konkurentsku prednost u odnosu na druge AI tvrtke koje nemaju pristup tim podacima. Umjesto da pitaju za suglasnost i dobiju niječan odgovor, oni su jednostavno odlučili da njihovo pravo na ostvarivanje profita nadilazi pravo na privatnost 274 milijuna europskih korisnika”, ocijenio je čelni čovjek NOYB-a Max Schrems.
Iz udruge napominju da, unatoč tome što većina ispitanika kaže da zna za namjere Mete, manje od polovice je reklo da je vidjelo obavijest o tome na Instagramu ili Facebooku. Pritom je manje onih u mlađim dobnim skupinama koji su informaciju Mete primijetili za razliku od ljudi starijih od 60 godina kojih se 48 posto sjeća da je primijetilo notifikaciju.
“Ako 73 posto od najmanje 274 milijuna korisnika zna za obavijest, to znači da 68,5 milijuna Europljana nije svjesno da je Meta započela ubacivati njihove osobne podatke u svoj AI sustav”, zaključuje NOYB.
Unatoč malom broju osoba koje bi dale pristanak, anketa pokazuje da su muškarci spremniji prepustiti svoje podatke no žene. Kod muškaraca brojka je 10 posto, a kod žena tek četiri posto.
“Nema dokaza da je Meta ispunila zakonske kriterije o informiranju korisnika niti o tome da postoje navedena razumna očekivanja u smislu korištenja osobnih podataka za usavršavanje AI modela”, smatra Kleanthi Sardeli koja radi kao odvjetnica za NOYB.
Pročitajte još:
Udruga je Meti poslala pismo u kojemu traži da odustane od takvog postupanja s podacima te trenutačno procjenjuje moguću kolektivnu tužbu.
“Meta bi u tom slučaju morala platiti odštetu. Ako je procjena nematerijalne štete po korisniku 500 eura, onda bi ukupan iznos za 274 milijuna europskih korisnika bio 137 milijardi eura”, poručuju iz NOYB-a.
