Američki divovi Apple i Meta mogli bi dobiti tek skromne novčane kazne zbog navodnog kršenja europskih pravila za online platforme kojima je za cilj upravo bilo ograničvanje njihove moći, izvijestio je u ponedjeljak Reuters, navodeći za izvor ljude bliske istrazi.
Obje kompanije su od prošle godine bile na meti Europske komisije zbog mogućih kršenja europskog Zakona o digitalnim tržištima (DMA) koji propisuje maksimalne kazne u iznosu od čak 10 posto njihove globalne godišnje prodaje.
DMA, koji je stupio na snagu u svibnju 2023., nastoji se između ostalog olakšati korisnicima prelaženje između konkurentskih internetskih usluga, kao što su platforme društvenih medija, internetski preglednici i trgovine aplikacijama, što bi trebalo manjim kompanijama omogućiti da se lakše natječu s američkim tehnološkim divovima.
U slučaju Applea sporno je pitanje koliko je olakšano korisnicima da bez problema deinstaliraju aplikacije koje ne žele, ili da mijenjaju defaultne postavke na svojim Apple telefonima tako da odaberu drugi browser ili tražilicu za svoje potrebe.
DMA također nalaže Appleu da otvori pristup svojoj trgovini za aplikacije za operativni sustav iOS i drugim ponuđačima. Apple strogo kontrolira i nadzire aplikacije koje se nude na trgovini za vlasnike njihovih iPhone telefona, i ubire postotak od svake softverske prodaje. Apple u žalbi tvrdi da bi otvaranje trgovine drugim ponuđačima izložilo korisnike većem riziku od zloćudnog softvera ili spama.
U slučaju Mete, Europska komisija je pokrenula istragu zbog tzv. pay or consent modela, koji korisnike njihovih servisa Facebook i Instagram u Europi prisiljava da odluče hoće li pristati na davanje Meti pristupa svojim privatnim podacima kako bi im se prikazivale ciljane reklame, što je za njih besplatno – ili da plate pretplatu, u iznosu od 13 eura mjesečno, što uklanja reklame i štiti njihovu privatnost.
Po mišljenju Komisije takav binarni model nije u skladu s pravilima DMA jer ne omogućava korisnicima “stvarnu alternativu” za korištenje Metinih platformi besplatno, ali bez davanja svojih privatnih podataka.
No, Europska komisija se zasad fokusira na prisiljavanje tih kompanija da počnu poštivati europski zakon, umjesto da im udijeli ogromne kazne, navodi Reuters. Drugi razlog za relativno skromne kazne koje se spremaju jest i kratko trajanje ilegalnih radnji, jer DMA je stupio na snagu tek 2023. godine, a u igri je vjerojatno i geopolitička atmosfera.
Američki predsjednik Donald Trump je prošli mjesec u mnoštvu prijetnji drugim državama zaprijetio carinama i svim državama koje nameću novčane kazne američkim internetskim kompanijama.
Kanada je već uvela porez na digitalne usluge (DST) koji propisuje naknadu od 3 posto na promet online platformama kojeg one ostvaruju u Kanadi, ili na zaradu koju ostvaruju preprodajom osobnih podataka kanadskih korisnika. O sličnom porezu razmišlja i brazilska vlada, kao odmazdu u slučaju da najavljena Trumpova carina na uvozni – pa tako i brazilski – čelik stupi na snagu.
Trump tvrdi da se takvim odredbama ciljaju američke kompanije, no Eu negira da se radi o tome.Konačna odluka o visini kazni za Metu i Apple još nije donesena, te bi se situacija još uvijek mogla promijeniti, navodi Reuters. Konačna odluka se očekuje ovog mjeseca, kako je i najavila članica Komisije za tržišno natjecanje Teresa Ribera u veljači.
Pročitajte još:
U izvješću o zakonskoj usklađenosti od prošlog tjedna iz Mete su rekli da je, unatoč svojim zajedničkim naporima na usklađivanju s propisima EU, nastavila primati zahtjeve regulatora koji nadilaze ono što je propisano zakonom. Meta je zbog europske regulativa odustala od puštanja u javnost svojeg chatbota Meta AI na europskom tržištu, dok je Apple uvođenje svoje usluge umjetne inteligencije Apple Intelligence u Europi odgodio za travanj 2025.
Apple je u svom izvješću o usklađenosti s DMA-om od 7. ožujka ponovo je svoj argument da izmjene koje nalaže zakon donose veću opasnost za korisnike i developere.
