Lider njemačkih konzervativaca Friedrich Merz u utorak u Bundestagu nije uspio dobiti potrebnu većinu glasova zastupnika potrebnih da bi postao novi njemački kancelar.
Merzu je u utorak bilo potrebno da skupi najmanje 316 glasova, no dobio je tek 310. Nakon te vijesti njemački burzovni indeks DAX nastavio je s padom u jutarnjoj trgovini, i do 11 ujutro bio je oko 1 posto niže u odnosu na ponedjeljak.
Merzov neuspjeh je neočekivani korak unatrag za Merza za kojeg se već očekivalo da će glatko osigurati većinu i službeno stupiti na dužnost kasnije popodne. Nakon objave rezultata, zasjedanje Bundestaga je prekinuto kako bi se stranačkim klubovima zastupnika omogućilo da nastave s konzultacijama i pregovorima.
Merz je lider najveće njemačke konzervativne stranke CDU/CSU koja je na izborima u veljači pobijedila s osvojenih 28.5 posto glasova, što nije bilo dovoljno da vlada bez koalicijskih partnera. U ponedjeljak je Merz sklopio koalicijski sporazum sa socijaldemokratskim SPD-om iz kojeg je i premijer na odlasku Olaf Scholz, i koji je na izborima osvojio tek 16,4 posto glasova, u njihovom najlošijem poslijeratnom rezultatu.
CDU/CSU i SPD su nakon izbora dogovorili radikalni zaokret fiskalne politike, otpuštanje tzv. “kočnice duga” i radikalno povećanje javne potrošnje i izdvajanja za vojsku i infrastrukturu, što je investicijska javnost uvelike pozdravila i što je unijelo dašak optimizma u njemačko gospodarstvo koje se već par godina bori sa stagnacijom. Taj prijedlog je izglasan sredinom ožujka, prije isteka mandata sadašnjem sazivu parlamenta.
Obje stranke žele izbjeći suradnju s ekstremno desnim populističkim AfD-om koji se najviše bavi anti-imigrantskom retorikom i kojemu je značajno porasla popularnost i koji je u veljači bio druga najveća politička snaga u zemlji, s osvojenih 20,8 posto glasova.
Josip Juratović, Hrvat iz Njemačke koji je dugo godina bio zastupnik SPD-a u njemačkom parlamentu, kaže da otpor Merzu dolazi prije svega iz redova njegove vlastite stranke, jer neki konzervativni zastupnici još uvijek ne mogu prijeći preko Metrzovog koketiranja s AfD-om iz siječnja i najave da bi potencijalno mogao formirati vlast s njima.
“Vodio je kampanju koja je bila dosta agresivna, I njom je na kraju dobio najviše glasova. No pobjeda nije bila dovoljno uvjerljiva, jer je zapravo takvom kampanjom ojačao desne radikale iz AfD-a. Sada je vodio pregovore oko formiranja nove koalicije, no ostalo je još dosta ožiljaka zbog takvog njegovog populističkog vođenja politike kojim je pokazao da je spreman na sve radi dolaska na vlast,” rekao je Juratović u razgovoru za Financije.hr.
Bundestag ima zakonski rok od 14 dana da ponovi glasanje ili odabere nekog novog kandidata većinom glasova, a novo glasanje bi se moglo najranije održati u utorak tijekom dana.
“Budući da nova koalicija ima tanku većinu od samo 12 glasova, očekivao sam ovakav rasplet. Ne možemo znati sa sigurnošću tko je glasao protiv jer je glasanje tajno, ali mislim da Merz ima više protivnika u vlastitoj stranci nego u SPD-u… Konzervativci ne žele koalicije s AfD-om, a takav maksimalno populistički stil koji možda prolazi u Americi u Njemačkoj još ne.”
“Također, postoji i dojam da želi biti kancelar samo da zadovolji neke svoje ambicije, jer je poznato da misli kako mu je to mjesto na neki način oduzela Angela Merkel prije 20 godina kad je preuzela CDU/CSU i praktično ga potisnula s političke scene, sve dok se nije kasnije opet vratio u vrijeme kad su neki dijelovi te stranke pokazivali nezadovoljstvo zbog politike prema izbjeglicama,” dodaje Juratović.
Pročitajte još:
Klubovi zastupnika i političke frakcije sad će krenuti u novu seriju razgovora kojim bi se trebalo nekako doći do konsenzusa. Iako je nejasno kada i kako će doći do raspleta, neki komentatori ovo tumače kao svojevrsno “upozorenje” za Merza.
“On će sada morati ozbiljno porazgovarati sa svojim klubom zastupnika… Ja se nadam da se radilo samo o upozorenju, i poruci kojom mu se kaže da ne može raditi što god hoće… Nisam više u Bundestagu, ali da jesam teškog srca bih digao ruku za njega, jer taj politički nivo, taj čisti populizam, nije dobar ni za Njemačku ni za Europu. Možda bi najbolji scenarij bio da na kraju prođe, ali tek nakon drugog ili trećeg izglasavanja,” zaključuje Juratović.
