Među europskim tvrtkama vlada suzdržanost oko ulaganja u kandidate za članstvo u EU

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos poziva europske tvrtke da ulažu u zemlje kandidate za članstvo u Europskoj uniji (EU), no novo istraživanje koje je objavila Konfederacija švedskih kompanija otkriva da su mnoge europske tvrtke nevoljke odlučiti se na takav potez.

“Proširenje snaži izvoz, dobavne lance i bruto društveni proizvod”, poručila je Kos dodajući kako su raniji krugovi proširenja donijeli osjetne povrate ulagačima i blagostanje milijunima ljudi.

Po njezinim riječima, taj uspjeh nije bio slučajan, a ključna njegova sastavnica su bile reforme jer su investitori znali da je njihov novac siguran.

“Zbog toga blisko surađujemo sa zemljama kandidatima kako bi one izgradile jake demokratske institucije. Želimo neovisne sudove, manje korupcije i slobodne medije. To su temelji zdrave ekonomije jer se stvaraju uvjeti za rast poslovnog sektora”, napomenula je Kos na skupu kojega je u Bruxellesu organizirala ovoga tjedna upravo organizacija švedskih poslodavaca.

Zemlje kandidati za članstvo u EU sada su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Ukrajina, Gruzija, Turska i Albanija. Kosovo je potencijalni kandidat.

“Ukrajina, Moldavija i zapadni Balkan imaju visoko obrazovane ljude s digitalnim vještinama”, ustvrdila je Kos.

U spomenutom istraživanju, međutim, navodi se da tek oko 39 posto anketiranih tvrtki smatra da reforme u kandidatima mogu te zemlje učiniti privlačnijim u smislu poslovnog okruženja.

Za mnoge tvrtke proširenje bi značilo pojednostavljenje prekograničnog poslovanja, usklađene standarde i veće mogućnosti u pojedinim sektorima kao što su infrastruktura, proizvodnja i digitalne usluge.

Istodobno, europski poslovni čelnici upozoravaju da tvrtke trebaju jasnije vremenske okvire i regulatornu izvjesnost u procesu proširenja kako bi mogle učinkovito planirati svoje investicije.

U odnosu na prethodne krugove proširenja trenutačni pregovori sa zemljama kandidatima teku bitno sporije.

U razgovoru na skupu bilo je riječi i o važnosti dobavnih lanaca, regulatornog usklađivanja te mobilnosti radne snage, kao i europskog financiranja u izgradnji i obnovi infrastrukture u zemljama kandidatima. Obnova se posebice odnosi na Ukrajinu.

Zamjenica glavnog direktora u Konfederaciji švedskih kompanija Anna Stellinger istaknula je kako proširenje svakako treba gledati kroz ekonomsku prizmu jer ono može osnažiti europsku industrijsku bazu, produbiti jedinstveno tržište i potaknuti gospodarski rast uključivanjem susjednih gospodarstava u europski lanac vrijednosti.