Med sumnjive kvalitete na hrvatskom tržištu: Domaći pčelari mogli bi odustati od proizvodnje

Hrvatski pčelari ukazuju na zabrinjavajuću pojavu meda sumnjive kvalitete u trgovačkim lancima i na niske cijene takvog meda. O ovoj problematičnoj situaciji razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog pčelarskog saveza Draženom Kocetom.

“U trgovačkim lancima cijena meda se kreće od 2,74 eura do 20 eura, ovisno o vrsti i porijeklu. Niska cijena meda, ova od 2,74 eura, je jedino u kategoriji cvjetni med koji je u toj priči sumnjivih proizvoda. Dio u kojem se navodi država porijekla meda je upitan jer nema alata za provjeru je li taj med u mješavini zaista u tom omjeru i iz te navedene države ili ne. Dakle, kada piše mješavina meda iz Kine i Hrvatske, možemo imati situaciju da je jedna kapljica meda iz Hrvatske, a njih 5.000 iz Kine”, objasnio je Kocet za Financije.hr.

“Još je nevjerojatnije da se u službenom izvješću Europske komisije navodi da je 46 posto meda na području EU-a sumnjivog porijekla, što govori da i službeni EU laboratoriji nemaju odgovor na borbu s patvorinama. Po nama je to najveći problem u sustavu kontrole gdje su patvoritelji očito nadmašili kontrolore”, dodao je.

Patvoreni med je onaj kojem se dodaju sastojci kako bi se povećao volumen proizvoda, ali se time smanjuje kvaliteta. Najčešće se dodaju slatke tvari poput glukozno-fruktoznog sirupa, melase, škrobnog sirupa i sličnog.

Kocet ističe da zanemariv broj domaćih pčelara ima dogovor s trgovačkim lancima za prodaju njihovih proizvoda, ali kaže da ne zna kolika je točno njihova zarada. No, smatra da je nešto veća od otkupnih cijena.

Kada je riječ o cijenama meda u otkupu – cvjetni košta od dva do tri eura, med od bagrema, lipe ili amorfe košta oko četiri eura, a od kestena i medljikovac koštaju od šest do sedam eura.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza napominje da su te otkupne količine skromne pa se kod pčelara stvaraju viškovi meda koje ne mogu ili ne žele prodati po ekonomski isplativim cijenama.

“Raritetni med kao što je od kadulje, drače i metvice se uglavnom prodaje na kućnom pragu i u turističkoj ponudi, a da nema te ponude bilo bi još gore. Najbolja je prodaja na kućnom pragu i na tržnicama gdje pčelari postižu različite cijene meda ovisno o kategoriji, kvaliteti i području prodaje. Tako se može reći da je cijena meda za potrošača najpovoljnija u Slavoniji i kreće se od sedam eura na više, pa sve do juga Dalmacije gdje med dostiže cijenu i do 20 eura, ali tu govorimo o pakiranjima od 900 grama”, ispričao nam je Kocet.

Smatra da su, u odnosu na susjedne zemlje, kod nas cijene meda najpovoljnije za naše potrošače. No problem je u maloj potražnji na domaćem tržištu gdje se u prosjeku prodaje samo kilogram meda po stanovniku.

Ljudima je teško procijeniti koji med je onaj pravi, a jedini način da budu sigurni da se ne radi o patvorinama i da su med proizvele pčele je da ga kupuju od pčelara koji imaju košnice. Bitno je provjeriti daje li taj pčelar svoj med na analizu u ovlaštene laboratorije i ima li na staklenci etiketu sa svojim imenom i prezimenom.

Još veću sigurnost daju nacionalne staklenke za med, naljepnica ‘Med hrvatskih pčelinjaka’ i više razine kao što je nacionalna oznaka ‘Dokazana kvaliteta’ te oznake na razini EU-a zaštićene izvornosti i geografskog porijekla.

Ipak, patvorine variraju, a Kocet naglašava da ih ponekad ni laboratoriji ne mogu otkriti pa je zato nepouzdano utvrđivati kvalitetu meda samo na osnovu laičke prosudbe.

“Uvoz meda sumnjive kvalitete, patvorine i nelojalna konkurencija stvaraju nered na tržištu. Zbog toga će domaći pčelari izgubiti interes za bavljenje ovom djelatnošću. To će za posljedicu imati manjak oprašivača, a kako svi znamo, bez oprašivača nema proizvodnje hrane”, rekao je Kocet za naš portal.

Ovo predviđanje je zabrinjavajuće jer je potrebno povećati domaću proizvodnju kako bi se smanjio uvoz hrane iz drugih zemalja, što bi pomoglo i u smanjenju cijena hrane. O povećanju proizvodnje govorili su prošli tjedan i predstavnici iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Osim problematičnog uvoza, na proizvođače utječu i klimatske promjene o kojima ovise prinosi meda, a u konačnici i zarada ili gubitak na kraju poslovne godine.

“Pčelarima koji se ne prilagode klimatskim promjenama prijete gubici pčela koji su također povezani s promjenama u okolišu. Prije 30 godina smo znali reći da i električni stupovi mede, a u današnjim okolnostima je umjetnost uhvatiti dvije do tri dobre paše. Prije su seleći pčelari hvatali i do sedam sigurnih paša. Proizvodnja meda je ovisna o vremenskim prilikama i neprilikama koje diktiraju uvjete u proizvodnji pod vedrim nebom. Da bi sustav i dalje bio u funkciji oprašivanja država mora učiniti sve kako bi pčelarima pomogla u savladavanju poteškoća kroz potporu za oprašivačku djelatnost po pčelinjoj zajednici. Med sumnjive kvalitete i pravi med možemo uvesti, no oprašivače nikako”, zaključio je Kocet.

Prema sadašnjim pokazateljima, 2024. godina je za pčelare bila u rangu 2023., koja je po prinosima bila osrednja, ali Kocet smatra da se pčelari na to trebaju priviknuti. Kaže da smo za sada samodostatni i ne trebamo uvoziti med koji je domaćem visokokvalitetnom medu zatvorio vrata otkupa pa pčelari bilježe višak. Hrvatski pčelarski sektor je prošle godine proizveo oko 10.000 tona meda.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatsku je u 2023. godini uvezeno 3.000 tona meda. Podaci za cijelu prošlu godinu još uvijek nisu dostupni.