Geotermalna energija stabilna je, čista i obnovljiva, s vrlo visokom iskoristivošću jer je neprekidno dostupna. Procjenjuje se da može zadovoljiti do četvrtine potreba za grijanjem i hlađenjem u Europi te do deset posto potreba za električnom energijom.
Hrvatska se nalazi na nalazi u području Panonskog bazena i Dinarida te ima izuzetno značajan potencijal za iskorištavanje geotermalne energije, no što se tiče iskorištavanja tek smo na početku. Danas se geotermalna energija uglavnom koristi za grijanje te izgradnju lječilišta s toplom termalnom vodom. Geotermalna elektrana Velika 1 u Cigleni kraj Bjelovara zasad nije počela s proizvodnjom električne energije zbog imovinsko-pravnih problema.
Geotermalna istraživanja jedan su od ključnih energetskih projekata u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Ona su potvrdila da na području Velike Gorice, Zaprešića, Osijeka i Vinkovaca postoji geotermalni potencijal. Za Financije.hr razgovarali smo o rezultatima s Marijanom Krpanom, predsjednikom Uprave Agencije za ugljikovodike koja provodi i koordinira projekt istraživanja.
Koliki je geotermalni potencijal Hrvatske? Je li Hrvatska kada govorimo o geotermalnoj energiji u boljoj poziciji u odnosu na druge europske zemlje?
Hrvatska raspolaže izrazito povoljnim geotermalnim potencijalom, osobito na području Panonske Hrvatske koje obuhvaća sjeverne, središnje i istočne dijelove zemlje. Geološke karakteristike tog prostora, uključujući geotermalni gradijent koji je približno 60 posto viši od europskog prosjeka, omogućuju pronalazak geotermalnih voda odgovarajućih temperatura na tehnički i ekonomski prihvatljivim dubinama.
U Agenciji za ugljikovodike je unazad par godina provedena sustavna analiza postojećih geoloških, geofizičkih i bušotinskih podataka iz više od 200 bušotina te 2D i 3D seizmičkih snimanja koja je rezultirala identifikacijom 75 područja s potvrđenim geotermalnim potencijalom. Od toga je 32 lokacije s temperaturama višim od 100 °C pogodno za proizvodnju električne energije, dok je 43 lokacije s temperaturama između 50 i 100 °C osobito pogodno za toplinske primjene u gradovima, industriji, poljoprivredi i turizmu.
U europskom kontekstu Hrvatska se nalazi u iznadprosječno povoljnoj poziciji, osobito u segmentu toplinskog korištenja geotermalne energije, jer raspolaže kombinacijom kvalitetnih podzemnih resursa i blizine potrošača, što značajno povećava ekonomsku isplativost projekata.
Možemo li računati da bi u budućnosti ova vrsta energije mogla značajno doprinijeti zadovoljavanju naših energetskih potreba?
Geotermalna energija ima realan potencijal postati jedan od ključnih domaćih izvora energije u nadolazećem razdoblju, kako u proizvodnji električne energije, tako i u toplinarstvu, poljoprivredi i industriji.
Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Republike Hrvatske, do 2030. godine predviđa se razvoj geotermalnih elektrana ukupne instalirane snage od približno 68 MW. Riječ je o niskougljičnom izvoru električne energije koji, za razliku od varijabilnih obnovljivih izvora, osigurava kontinuiranu i stabilnu proizvodnju neovisnu o vremenskim uvjetima. U kombinaciji s nuklearnom energijom, geotermalna može dugoročno činiti pouzdan temelj elektroenergetskog sustava, smanjujući ovisnost o uvozu energije i jačajući otpornost sustava.
Još veći i brže ostvariv potencijal imamo u sektoru toplinarstva. Projekt razvoja geotermalnog potencijala Hrvatske, koji provodi Agencija za ugljikovodike uz financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, predstavlja ključni iskorak u pretvaranju geološkog potencijala u konkretne projekte. Uspješno su izrađene i testirane četiri istražne bušotine na području Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića, pri čemu je na svim lokacijama potvrđen geotermalni potencijal. Time su stvoreni stvarni preduvjeti za integraciju geotermalne energije u sustave daljinskog grijanja i smanjenje potrošnje plina.
Paralelno s razvojem toplinarstva, naš fokus u Agenciji za ugljikovodike se širi na poljoprivredu i lokalne zajednice. U pripremi su projekti koji uključuju reinterpretaciju raspoloživih podataka i analizu ležišnih svojstava, sa ciljem korištenja geotermalne vode temperatura između 70 i 90 °C za grijanje staklenika i plastenika, rad sušara te preradu poljoprivrednih proizvoda. Time geotermalna energija postaje razvojni alat za povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje, smanjenje troškova energije i jačanje lokalnih gospodarstava.
Koliko se daleko odmaknulo s projektom istraživanja geotermalnih potencijala u Hrvatskoj? Što su pokazali istražni radovi na pojedinim lokacijama? Imamo li i prve lokacije koje su se pokazale potencijalnima za daljnji razvoj?
Već spomenuti projekt razvoja geotermalnog potencijala Hrvatske, koji uspješno provodimo u Agenciji za ugljikovodike, predstavlja prvi takav projekt i ključni iskorak u pretvaranju geotermalnog potencijala u konkretne, primjenjive projekte. Važno je naglasiti da istraživanja provodimo prema provjerenoj metodologiji koja uključuje snimanje seizmičkih podataka i magnetotelurska snimanja te njihovu interpretaciju, izradu i ispitivanje bušotina, čime stvaramo preduvjete za pouzdanu procjenu podzemnog potencijala i tehničku osnovu za daljnji razvoj.
Cilj je geološko smanjenje rizika istraživanih područja te stvaranje preduvjeta za širu i učinkovitiju primjenu geotermalne energije u sektoru toplinarstva.
Dosadašnje aktivnosti obuhvatile su izradu i testiranje četiri istražne bušotine na lokacijama Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića, pri čemu je potvrđen geotermalni potencijal na svim istražnim lokacijama.
Rezultati potvrđuju da su istražne lokacije spremne za komercijalnu primjenu geotermalne energije u sektoru toplinarstva, uz mogućnosti proširenja i u poljoprivredi te za ostale potrebe lokalne zajednice. Daljnji koraci uključuju lociranje dodatnih bušotina i uspostavu proizvodno-utisnih sustava, čime se omogućuje zatvoreni i kontrolirani povrat geotermalne vode u ležište, štiti okoliš i osigurava dugoročno i stabilno korištenje geotermalne energije.
Ovaj razvojni smjer pokazuje da geotermalna energija u Hrvatskoj nije samo potencijal, već stvarna prilika – od diversifikacije grijanja gradova do stvaranja održivih i konkurentnih poljoprivrednih sustava. Projekti u okviru NPOO-a demonstriraju kako se može smanjiti početni investicijski rizik, stvoriti uvjete za održive energetske sustave te povezati podzemni geotermalni potencijal s nadzemnim primjenama u toplinarstvu, poljoprivredi i lokalnim zajednicama.
Do kada traju istražni radovi? Koja je iduća faza? Kada najranije možemo očekivati da ćemo vidjeti završene prve projekte koji se temelje na današnjim istražnim radovima?
Istražni radovi u okviru aktualnih projekata ulaze u završnu fazu, nakon čega slijedi prijelaz u razvojnu i investicijsku fazu. Ta faza uključuje procjenu rezervi, tehničko-ekonomsku analizu, projektiranje proizvodno-utisnih sustava te izgradnju nadzemne infrastrukture.
Proizvodno–utisni sustavi omogućuju kontrolirani povrat geotermalne vode u ležište, čime se osigurava zaštita okoliša, stabilnost tlaka i dugoročna održivost eksploatacije. Nakon toga slijedi integracija u postojeće toplinske sustave ili razvoj novih energetskih rješenja.
Projekti u toplinarstvu, zbog jednostavnije infrastrukture i kraćih rokova realizacije, mogu se očekivati ranije od projekata proizvodnje električne energije. Dinamika realizacije ovisit će o lokalnoj infrastrukturi kao i suradnji i sinergiji različitih dionika, od jedinica lokalne samouprave do distributera i opskrbljivača.
Pročitajte još:
Tko ulaže novac u istražne radove, a tko će biti investitor u daljnjim fazama razvoja projekata? Koja je namjena bušotina?
Istraživanja geotermalnog potencijala u Hrvatskoj financirana su sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a ukupni iznos odobrenog financiranja iznosi 50,8 milijuna eura. Istražne i bušačke radove izvela je tvrtka CROSCO, član INA Grupe, pod stručnim vodstvom Agencije.
U ovom faznom razvoju, Agencija je de-riskirala prostore izradom prvih bušotina, dok lokalne samouprave te operatori toplinskih sustava, imaju bitnu ulogu u pripremi potrebne lokalne infrastrukture te omogućavanju integracije geotermalnog izvora u postojeći ili planirani toplinski sustav i u koordinaciji s krajnjim korisnicima, poput kućanstava i poslovnih subjekata.
