Mali broj članica EU-a zakoračio u nadzor primjene AI-a, Hrvatska tek na početku

Uporaba umjetne inteligencije (AI) je za mnoge privlačna tema i alati poput ChatGPT-a su se snažno raširili u općoj populaciji, no pitanje regulative u tom sektoru je postalo prava glavobolja i predmet prijepora kako se može vidjeti i na primjeru natezanja između Europske unije (EU) i SAD-a.

Zakon o AI-u je u EU stupio na snagu u kolovozu prošle godine i njegova postupna primjena teče do 2027. kada bi trebao do kraja zaživjeti.

No, to ne teče tako glatko, što zbog otpora, primjerice u poslovnom sektoru, što zbog sporosti administracija na nacionalnoj razini.

Irska je jedna od zemalja EU-a koja će vjerojatno imati najviše posla u smislu nadzora provedbe regulative s obzirom da je veliki broj tehnoloških tvrtki, i to globalno najaktivnijih, registriran u toj zemlji za tržište EU-a.

Upravo je ta zemlja imenovala čak 15 različitih tijela koja će biti zadužena za provjeru slijede li kompanije europski zakonodavni okvir o AI-u.

“Irska je napravila veliki iskorak u smislu provedbe Zakona o AI-u postavši jedna od šest zemalja članica EU-a koje su došle do kritične razine imenovanja mjerodavnih tijela koja će biti odgovorna za primjenu zakona”, objavilo je tamošnje ministarstvo poduzetništva, turizma i zapošljavanja.

Među tim tijelima su različite institucije, od središnje banke preko povjerenstva za zaštitu podataka do povjerenstva za zaštitu prava potrošača.

Do 2. kolovoza iduće godine Irska će osnovati i nacionalni ured za AI koji će biti središnje koordinacijsko tijelo za nadzor.

Inače, nacionalne vlade su trebale do 2. kolovoza ove godine izvijestiti Europsku komisiju o tome koje će tijelo ili više njih biti zaduženo za nadzor pridržavanja odredbi Zakona o AI-u od aktera u poslovnom sektoru.

Veliki dio zemalja članica to još nije učinio, pa ni Hrvatska.

Bruxelles nije dosad objavio popis nadležnih nadzornih tijela, ali je objavio koje su zemlje utemeljile takozvanu jedinstvenu kontaktnu točku za pitanja vezana oko primjene Zakona o AI-u. Samo je sedam takvih zemalja, a to su Cipar, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg, Slovenija i Španjolska.

U Sloveniji je to, primjerice, Agencija za komunikacijske mreže i usluge.

Naime, kada je riječ kao u Irskoj da se nadzorom bavi više tijela vlada je obvezna odrediti jedinstvenu točku kontakta koja služi kao spona prema javnosti, drugim članicama EU-a te odgovarajućim tijelima u tim zemljama sa istom funkcijom.

Iz hrvatskog ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije su nedavno rekli za Financije.hr da se priprema nacionalni zakonski okvir koji će omogućiti pravovremenu, učinkovitu i odgovornu provedbu svih obveza vezanih za AI.

Cilj je, kako kažu, uspostaviti strukturirani i funkcionalan sustav nadzora koji će uključivati nacionalno krovno regulatorno tijelo s jasnim mandatom i operativnim kapacitetima, kao i sektorska tijela u specifičnim područjima čime Hrvatska želi aktivno poticati odgovorne inovacije.

Da će još biti razgovora, a možda i promjena, vezanih za provedbu Zakona o AI-u u EU sugerira poziv nekadašnjeg čelnika Europske središnje banke i bivšeg talijanskog premijera Marija Draghija koji se zalaže za stanku u daljnjoj primjeni zakonskog okvira dok se ne razjasne nepoznanice oko mogućih manjkavosti i rizika.

Podsjetimo, Draghi je autor izvješća o jačanju europske konkurentnosti.

Europska komisija je ovaj tjedan pokrenula javnu raspravu o paketu pojednostavljenja digitalnih pravila koji će biti objavljen u prosincu. Zakon o AI-u pripada tom paketu.