Mali brodograditelji na sajmu Nautike: Birokracija nam guši poslovanje

Ovih dana na Zagrebačkom velesajmu održava se 32. sajam Nautika, uz sudjelovanje više od 330 izlagača iz 28 zemalja te 22 hrvatske i jednu svjetsku premijeru i ukupno više od 200 plovila.

Prisutni su gotovo svi najbolji hrvatski proizvođači plovila, uz mnoštvo renomiranih inozemnih, piše Hina. Osim 200 izloženih plovila – od luksuznih jahti do gumenjaka i skutera – posjetitelji će moći razgledati brodske i vanbrodske motore, opremu za ronjenje, jedrenje i druge sportove na vodi.

Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša rekla je na otvorenju sajma, koji će se održavati do 23. veljače, da zagrebačka Nautika godinama potvrđuje status vodećeg poslovnog sajma u regiji, dok kontinuirana podrška hrvatskog brodograditeljskog sektora svjedoči o snazi i relevantnosti izložbe.

“Kvaliteta domaće brodogradnje ponovno dolazi do izražaja, rame uz rame s vodećim svjetskim brendovima. Naši brodograditelji su vizionari koji utjelovljuju istinsku predanost moru”, rekla je Suša, dodavši kako je hrvatska brodogradnja prepoznatljiva i cijenjena u cijelom svijetu.

Među tim brodograditeljima je i Goran Popara iz Arba Nautike koja u svojem proizvodnom pogonu kraj Velike Gorice izrađuje popularne i povoljne brodove. “Napustio sam sigurnu karijeru u jednoj leasing kući kako bih pomogao ocu i na kraju ovo preuzeo. Naravno da ne žalim zbog te odluke, iako je bilo velikih izazova, pogotovo tijekom lockdowna 2020. godine. Prodaja nam je preko noći stala. Trenutačno nam i prodaja super ide, a naši kapaciteti su popunjeni. Najviše nas veseli što je i inozemno tržište prepoznalo našu kvalitetu, a tu moram napomenuti da su Slovenci značajni kao partneri. Više od četvrtine naših brodova kupuju Slovenci koji ih tu registriraju, plaćaju vezove i održavanje. Tako da naši brodovi na svoj način potiču i lokalno gospodarstvo na obali, iako je proizvodnja u kopnenom dijelu Hrvatske”, ispričao nam je Popara.

Iako poslovanje zasad dobro ide jer proizvodi i plastične dijelove za krajnje kupce, naglašava da je birokracija ogroman problem proširenju poslovanja.

“Čak ni fondovi iz EU nam nisu poticaj u tolikoj mjeri. Velika poduzeća zagrabe veliki dio kolača i nama preostaje malo ili ništa. Evo primjera. Sudjelovao sam na jednom sajmu u inozemstvu i tu sam očekivao povrat uloženih sredstava iz EU fondova. Imali smo sve papire, ostvarili smo dovoljno bodova, ali dok je došao na nas red, predviđeni novac je potrošen na druge projekte. Nadamo se da ćemo u nekom trenutku opet krenuti s tim fondovima, ali malim poduzećima su jako teško dostupni”, dodaje.

Danijel Petrak, vlasnik i osnivač Barracuda Brodova, kaže da je i njemu birokracija veliki problem. “Tri godine čekam prenamjenu dijela zemljišta koje sam platio gotovinom kako bih mogao proširiti proizvodnju. Sve ove brodove ja gradim, ja stojim iza njih. Osobno testiram svaki brod prije isporuke kupcu. Ako idem okolo i kucam po vratima za papire, nisam u radionici i to znači da je proizvodnja sporija. Sin i kći su sad završili fakultete pa se nadam njihovoj pomoći, ali za ovu našu branšu nam je teško očekivati neke velike promjene. Svakog radnika smo morali obučavati kako raditi s ovim materijalima. Jedan od značajnijih problema je i što se kod nas uvozi smeće iz ostatka Europske unije. Brodovi koji su Francuskoj za otpad, dođu na Jadran. Lučka kapetanija ih hvata i kažnjava, ali daleko je to od konkretnog rješenja”, priča Danijel dok se rukuje s brojnim posjetiteljima sajma zainteresiranima za njegove brodove.

Njegova tvrtka slavi dvadeset godina poslovanja, a na pitanje kako se bori s velikim konkurentima on odgovara: “Kvalitetom. Nedavno mi se javio gospodin, vlasnik našeg broda starog dvadeset godina za servis. Veliki proizvođači izrađuju desetke i stotine brodova dnevno, a nama treba nekoliko tjedana. Baš zbog toga imamo vremena posvetiti se svakom detalju na brodu, a to su kupci prepoznali.”