Carine američkog predsjednika Donalda Trumpa već imaju znatan negativan utjecaj, a mnogi uvoznici u SAD-u su sada zabrinuti jer se povećao broj otkazanih isplovljavanja teretnih brodova iz Kine. No utječu li carine i na prijevoz tereta u Europi? Sve o tome ispričao nam je Ivić Vodopija, direktora za zemlje istočne Europe u brodarskoj grupi AP Moller Maersk.
“Trenutačno je skoro nemoguće vidjeti koje su promjene nastale zbog carina, a koje zbog nekih drugih faktora. Prije dva tjedna je sav kontejnerski uvoz u SAD pao za 65 posto, što je ogroman pad. Dakle, tu govorimo o novim narudžbama tereta koje su se smanjile zbog nesigurnosti oko carina. To se još ništa nije odrazilo na Europu jer Europa s Kinom i Dalekim istokom posluje jednako kao i prije, čak i više”, rekao je Vodopija za Financije.hr.
“U Europi je povećan uvoz robe iz Dalekog istoka, više nego obično, a posljedično i u Hrvatskoj jer roba prolazi i kroz hrvatske luke. Prema tome, mi ne primjećujemo pad tereta nego rast u zadnjih mjesec dana u odnosu na prijašnji prosjek. Nisam potpuno siguran ovisi li to sve o carinama ili o nekim drugim faktorima, ali definitivno više tereta iz Dalekog istoka dolazi u Europu. Vjerojatno je to zato što teret ne ide u Ameriku u tako velikom obujmu, a možda će se i kroz Europu plasirati negdje dalje”, dodao je.
Ističe da je teško predvidjeti utjecaj carina u budućnosti jer su promjene dnevne. Sve ovisi o tome kako će carine utjecati na koju zemlju, odnosno kako će izgledati trgovinski rat.
“Ono što mi pokušavamo je prilagoditi se u datom trenutku s našim rotacijama brodova i kapacitetima tako da bude što manji negativan utjecaj na lanac opskrbe stranaka”, kazao nam je.
Naveo je i da je porasla potražnja za uvozom robe iz Europe u Ameriku kada su najavljene znatne carine za Meksiko, odakle se veliki dio robe uvozi u Sjedinjene Američke Države, pa je onda to ukinuto. Posljedično se opet smanjila potražnja za robom iz Europe koja bi trebala ići u SAD.
Ispričao nam je i kakva je bila prošla godina za AP Moller Maersk, odnosno kako su u njoj poslovali.
“Prošla godina je za našu tvrtku bila vrlo dobra. Mi smo tvrtka koja posluje više od 120 godina i 2024. je za nas bila treća najbolja godina u svih tih 120 godina”, ponosan je Vodopija.
S druge strane, kada je riječ o isporukama za SAD, tvrtka HLS Group zabilježila je ukupno 80 praznih ili otkazanih isplovljavanja iz Kine, prenosi CNBC. Osim toga, nedavno je obavijestila klijente da su prijevoznici počeli obustavljati ili prilagođavati transpacifičke usluge zbog trgovinskog rata između Kine i SAD-a.
Pad teretnog kontejnerskog prometa mogao bi negativno utjecati na gospodarstvo i opskrbne lance u Sjevernoj Americi, posebno na luke i tvrtke koje se bave prijevozom tereta. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) upozorila je da su se izgledi za globalnu trgovinu naglo pogoršali nakon Trumpovih carina.
WTO smatra da će se obujam svjetske robne razmjene smanjiti ove godine za 0,2 posto. Neutralni scenarij s niskom razinom carina pokazuje pak povećanje razmjene od tri posto zbog poboljšanih makroekonomskih prilika. Ako pak SAD za 90 dana uvede trenutačno suspendirane nove carine, svjetska robna razmjena mogla bi se smanjiti za čak 1,5 posto, najoštrije od pandemijske 2020. godine.
Kina čini približno 30 posto ukupnog kontejnerskog uvoza SAD-a, a iako je to veliki postotak ipak je manji nego u 2018. godini kada je činila 37 posto. Međutim, čini približno 54 posto ukupnog kontejnerskog uvoza SAD-a iz Azije, a u 2018. je činila 67 posto. Glavne kategorije proizvoda iz Kine koji se prevoze u kontejnerima uključuju odjeću, igračke, namještaj i sportsku opremu, a svi oni podliježu visokim carinama.
Stručnjaci sada predviđaju da će već sljedećeg mjeseca doći do većeg dvoznamenkastog pada kontejnerskog uvoza u SAD.
Prema podacima koje je Vizion objavio na početku travnja, u siječnju i veljači je zabilježen veliki rast narudžbi u odnosu na lani, ali je u ožujku rast znatno usporio. Vizion inače prati kontejnerske pošiljke.
Pročitajte još:
Budući da SAD konstantno najavljuje nove ili proširene carine na kategorije kao što su električna vozila, solarni paneli, poluvodiči te čelik i aluminij, od kojih većina potječe iz Kine, bitno je provjeriti kako to utječe na narudžbe u ovim kategorijama. Podaci pokazuju da su narudžbe za te kategorije porasle u siječnju, ali su pale u veljači i ožujku na godišnjoj razini. Moguće je da je do toga došlo zbog pada potražnje ili nekih promjena u nabavi zbog neizvjesnosti oko carina.
Istodobno, narudžbe predmeta od željeza ili čelika porasle su za 24 posto, vjerojatno zato što kupci žele nabaviti što više takvih proizvoda prije nego što se situacija s carinama pogorša. Vizion ističe da su proizvodi iz trgovina mješovitom robom, kožna galanterija i odjeća najteže pogođeni troškovima uvoza, s rastom troškova većim od 40 posto u nekim kategorijama.
