Članice Europske unije (EU) potrošile su u 2024. godini 90 posto državnih potpora na prioritetne politike EU-a kao što su zaštita okoliša, energija, istraživanje i razvoj, inovacije te regionalni razvoj. Po podacima Europske komisije, državne su potpore u 2024. iznosile 168,23 milijarde eura što je pad u odnosu na godinu ranije kada je brojka bila 203,35 milijardi eura.
Krizne mjere potpore koje su bile vezane za pandemiju Covida-19 i energetsku krizu nakon ruskog napada na Ukrajinu u međuvremenu se dokidaju.
Čak 45 posto državnih potpora ili iznos od 68,82 milijarde eura otišao je na zaštitu okoliša i energetske uštede. Pritom je za dekarbonizaciju izdvojeno 30,45 milijardi eura, a za proizvodnju energije i modernizaciju infrastrukture 27,31 milijardi eura.
U fokusu su bile i održive investicije za ubrzanje prelaska na gospodarstvo s neto nultim ugljičnim emisijama, a dva proizvodna projekta za poluvodiče su u 2023. i 2024. godini dobili ukupne državne potpore od oko 575 milijuna eura.
Državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije su u 2024. iznosile 14,16 milijardi eura, a za regionalni razvoj je usmjereno 13,42 milijarde eura. U sektoru poljoprivrede i šumarstva državne su potpore bile 10,43 milijardi eura, a u ribarstvu 212,9 milijuna eura.
Za digitalni rast, odnosno razvoj širokopojasnog prijenosa podataka, potpore su bile 4,59 milijardi eura.
Krizne mjere državnih potpora su u 2024. imale godišnji pad od čak 67 posto iznosivši 16,33 milijarde eura.
Europska komisija mora godišnje objaviti pregled državnih potpora po sektorima i državama članicama, i to još od 2001. godine kako bi te informacije bile potpuno transparentne i javno dostupne. Nije iznenađenje da je najveći dio državnih potpora od ukupnog iznosa za 2024. u EU dala Njemačka, i to 41,4 milijarde eura. Druga je Francuska s iznosom od 34,2 milijarde eura.
Treća je Italija s brojkom od 18,3 milijarde eura, a četvrta Španjolska s 15,8 milijardi eura.
Nakon tih najvećih europskih gospodarstava slijedi Poljska s 9,8 milijardi eura.
Brojka za Hrvatsku je 897 milijuna eura, a za Sloveniju 650 milijuna eura.
Među zemljama koje su imale državne potpore veće od četiri milijarde eura su Belgija, Danska, Nizozemska, Rumunjska i Švedska.
Promatrano kao postotak bruto društvenog proizvoda (BDP), državne potpore su najizraženije bile u Mađarskoj gdje su iznosile 1,37 posto BDP-a. Druga je Rumunjska s brojkom od 1,22 posto, a onda treće mjesto dijele Grčka i Francuska s 1,17 posto. U Njemačkoj je udio bio 0,96 posto.
Pročitajte još:
Brojka za Hrvatsku je 1,05 posto, a u Sloveniji 0,97 posto.
U Hrvatskoj se u odnosu na godinu ranije postotak državnih potpora kao udjela u BDP-u osjetno smanjio jer je u 2023. iznosio 1,9 posto. U toj godini Hrvatska je bila na vrhu i veću brojku od nje jedino je imala Mađarska sa stopom od 2,9 posto.
Dakle, i u Mađarskoj se visina potpora smanjila, ali je ta zemlja ipak ostala na vrhu u EU po njihovom udjelu u BDP-u.
