Hrvatska i Mađarska već imaju dugu povijesti natezanja oko energetskih tema i neke dugoročnije mirnije vode još se ne naziru.
Sve je započelo prije više od 15 godina oko utjecaja u upravljanju u INA-i, a zadnjih godina se s vremena na vrijeme javlja mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto koji zna kritizirati navodnu nekorektnost Hrvatske u omogućavanju dobave energenata za Mađarsku, odnosno cijene koju za to traži. Poglavito se to zna odnositi na transport nafte Janafom.
Nedavni napadi Ukrajinaca na rusku energetsku infrastrukturu doveli su do problema u opskrbi ruskom naftom Slovačke i Mađarske. Te dvije zemlje iznimno još uvijek mogu uvoziti naftu iz Rusije unatoč sankcijama Europske unije (EU) zato što nemaju sigurne alternativne pravce.
Stoga ne čudi da se protekli tjedan ponovno javio Szijjarto koji je rekao da Mađarska potencijalno upada u ozbiljne probleme s opskrbom naftom zbog nesigurnosti oko dotoka iz Rusije i nedovoljnog kapaciteta da bi se opskrba Slovačke i Mađarske mogla zamijeniti transportom Janafovim sustavom s terminala u Omišlju.
Ovoga puta nije spominjana cijena kao prije otprilike godinu dana kada se Szijjarto žalio da MOL ne može s Janafom sklopiti višegodišnji ugovor te da su naknade za transport zadnjih godina podignute. Janaf je tom prigodom odbacio obje tvrdnje.
Tada je Janaf ustvrdio i da se transportom kroz Janafov naftovod mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe MOL grupe za naftom za rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, odnosno da se mjesečno može prema Mađarskoj transportirati 1,2 milijuna tona sirove nafte.
Janaf na svojim internetskim stranicama navodi da je godišnji instalirani kapacitet 24 milijuna tona nafte godišnje.
Iz tvrdnji Janafa jednostavno se može zaključiti da mađarski ministar ne govori istinu kada kaže da je pravac oprskbe iz Hrvatske količinski nedovoljan.
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar proteklog je vikenda poručio kako Hrvatska želi biti solidarna prema susjedima i širem okružju u kontekstu opskrbe energentima.
Po Šušnjarovim riječima, Hrvatska je stavila na raspolaganje Mađarskoj sve raspoložive kapacitete, i to ne samo za transport nafte već i za transport ukapljenog prirodnog plina (LNG).
I on je napomenuo da dvije MOL-ove rafinerije imaju ukupni kapacitet prerade oko 13 milijuna tona sirove nafte godišnje te da Janaf može opskrbljivati obje u punom kapacitetu.
Štoviše, ustvrdio je da će cijene transporta padati što se naftovod više stavlja u pogon.
Inače, projektirani kapacitet Janafa je 34 milijuna tona nafte godišnje.
Očito je da u izjavama oko brojki politika također igra ulogu unatoč tome što je Szijjarto rekao da je riječ o čistoj fizici.
Sasvim je vjerojatno da je zapravo mađarska želja zbog financijskih razloga da im ruski dotok nafte ostane što dulje moguć.
Kako rekosmo, otok Krk je važan pravac za Mađarsku i kad je o plinu riječ iako se i u tom energentu uvelike oslanjaju na Rusiju.
EU želi do kraja 2027. godine potpuno dokinuti kupnju ruskog plina, a Slovačka i Mađarska su dobile najdulje vrijeme tranzicije.
Pročitajte još:
Trenutačno je LNG terminal na Krku u fazi proširenja s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina godišnje što otvara dodatne mogućnosti za kupce u srednjoj Europi.
Upravo je sada takozvani FSRU brod ili plutajući terminal LNG Croatia u Turskoj gdje mu se ugrađuje dodatni modul za uplinjavanje. Brod se treba vratiti u Hrvatsku u listopadu za kada je i najavljen početak rada proširenog LNG terminala.
