Mađarska prijeti odmrzavanjem ruske imovine

Mađarski premijer Viktor Orban bi mogao podnijeti europskim poreznim obveznicima još veći račun za potporu Ukrajini ako odluči blokirati nastavak zamrzavanja ruske imovine vrijedne 210 milijardi eura, odnosno prisili Europsku uniju (EU) na dokidanje sankcija, upozorio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.

Ispunjavanje Orbanove prijetnje, koja stalno visi u zraku iako je dosad mađarski premijer nije upotrijebio, ostavilo bi članice skupine G7 i EU u zraku kad je riječ o kreditima danim Kijevu u milijardama eura koji su poduprti jamstvima vezanim za rusku imovinu.

Prošle godine EU i zemlje G7, uključujući SAD, Kanadu, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo, koristile su dobit od zamrznute ruske imovine kako bi poduprli kredit Ukrajini od 50 milijardi eura.

Ako se odblokira ruska imovina, EU i SAD bi morale preuzeti po 20 milijardi eura kredita, a ostatak bi pao na ostale zemlje iz skupine G7.

“Problem je što bi imovina kojom se jamči kredit nestala”, kazao je za Financial Times Tsakhna.

Sadašnji režim zamrzavanja ruske imovine istječe u srpnju i europski dužnosnici očekuju još tvrdoglaviji Orbanov nastup u nadolazećim razgovorima o toj temi unutar EU-a. Svaka odluka vezana za sankcije mora biti donijeta jednoglasno.

“Ako se imovina odblokira, imovina ruske središnje banke bit će predana Rusiji, kao nagrada Putinu. Ne smijemo to dopustiti”, prokomentirao je Tsahkna.

Europska komisija traži alternativni plan u slučaju da zamrzavanje ne bude produljeno, no dužnosnici EU-a upozoravaju da su svi legalni putevi komplicirani.

“Trebamo neki zakonski okvir ili procedure”, rekao je Tsakhna.

Njegova zemlja zagovara oduzimanje ruske imovine umjesto da je se stavlja pod sankcije i dalje zamrzne.

No, neke zemlje EU-a i skupine G7 smatraju da bi to prekršilo međunarodne zakone i urušilo povjerenje u euro.

Belgija, odakle se pod nadzorom financijskog posrednika Euroclear upravlja sa 190 milijardi eura ruske imovine, odlučno se protivi njezinu oduzimanju jer bi u tom slučaju Belgija bila prvi cilj pravnih postupaka pokrenutih od Rusije.

“Naša pozicija ostaje nepromijenjena. Konfiskacija nije opcija u ovome trenutku zbog svih rizika koji su za to vezani. Osim toga, bolje je držati tu imovinu zamrznutom kao svojevrsnu polugu u kontekstu mirovnih pregovora s Rusijom”, ustvrdio je zamjenik belgijskog premijera Vincent Van Peteghem.

Tsakhna kaže da razumije belgijsko stajalište.

“Jasno je da ih se ne može ostaviti same u tako složenoj situaciji”, istaknuo je, napomenuvši i da bi bilo idealno da odluku donese cijela skupina G7.

Dodaje da treba nastaviti razgovarati s Mađarskom budući da je Orbanova vlada ovisna o europskim fondovima.

“Znam da imaju puno problema u gospodarstvu”, poručio je.