Macron najavio veća izdvajanja za vojsku dok se Francuska muči s obuzdavanjem rasta javnog duga

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je u nedjelju plan za povećanje izdvajanja za obranu, najavivši udvostručenje proračuna za vojsku do 2027. godine – tri godine ranije nego što je ranije bilo planirano.

Macron je rekao da taj potez opravdava “složen geopolitički trenutak.” Francuska je već imala u planu udvostručenje proračuna za obranu s razina iz 2017. godine do 2030. Vojni proračun Francuske je 2017. iznosio 32 milijarde eura trebao bi po planovima vlade narasti na 64 milijarde eura do 2027. godine, uz dodatnih 3,5 milijardi eura sljedeće godine i dodatnih 3 milijarde eura 2027. godine.

Macron je rekao da će ubrzano povećanje izdvajanja za vojsku, koje stiže dok se francuska vlada muči ostvariti 40 milijardi eura uštede u proračunu za 2026. godinu, biti plaćeno predviđenim rastom gospodarske aktivnosti. “Naša vojna neovisnost neodvojiva je od naše financijske neovisnosti. To će se financirati kroz veću aktivnost, i veću proizvodnju,” rekao je Macron.

Macron nije otkrio detalje tog plana, ali je najavio da će njegov premijer François Bayrou u utorak iznijeti više pojedinosti u svojim planovima za proračun za 2026. godinu. Pred Bayrouom je teška borba za proguravanje proračuna koji uključuje uštede od nekoliko milijardi eura kroz podijeljeni parlament, dok Francuska pokušava smanjiti svoj proračunski deficit.

Francuska prolazi kroz razdoblje političkog kaosa u kojem je aktualnom premijeru iz manjinske vlade nakon stupanja na dužnost u prosincu već osam puta u šest mjeseci parlament pokušavao izglasati nepovjerenje. 

Uz kombinaciju nategnutih javnih financija i globalnog trgovinskog rata novog-starog američkog  predsjednika Trumpa, Francusku u posljednjih nekoliko mjeseci zaobilaze i globalni investitori, iako se zbog trgovinskih nestabilnosti u većoj mjeri okreću prema Europi i europskim tržištima kapitala. 

Situaciju ne poboljšava ni slabija domaća potrošnja, jer kućanstva odgađaju velike kupovine u takvim okolnostima, usprkos jednoj od najnižih stopa inflacije u eurozoni – u lipnju je revidirana HICP stopa inflacije bila 0,9 posto, gotovo dvostruko niža od 2,0 posto na razini cijele eurozone. 

Krajem lipnja premijer Bayrou je najavio da su potrebni novi rezovi u proračunu za tekuću, 2025., godinu, u iznosu od 5 milijardi eura. Iako se porezni prihodi drže na predviđenoj razini, neočekivani rast potrošnje u sektorima zdravstva i još nekim sektorima prijeti probijanju zacrtanih ciljeva.

Francuska želi smanjiti svoj proračunski manjak na 5,4 posto BDP-a, sa 5,8 posto prošle godine, što je bilo planirano kao prvi korak prema cilju kojeg propisuje EU, od maksimalno 3 posto BDP-a, do 2029. godine.

U proračunu za 2026. vlada želi srezati javnu potrošnju za 40 milijardi eura, za što Bayrou očekuje da bi sljedeće godine moglo sniziti zaduženost Francuske na 4,6 posto BDP-a.

U svibnju je Francusku upozorio i MMF, koji kaže da su povećanje potrošnje i slabiji porezni prihodi 2024. doveli do situacije u kojoj bi srednjoročno deficit opće države mogao biti oko 6,0 posto, ako se ne uvedu novi dodatni rezovi. MMF također prognozira da će ove godine francuski BDP rasti tek 0,6 posto ove godine i 1,0 posto 2026., manje od projekcija francuske vlade koja očekuje 0,7 posto ove godine i 1,2 posto sljedeće.