Globalna prodaja luksuznog francuskog koncerna LVMH porasla je za 1 posto u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle, ponajviše zbog boljih rezultata na kineskom tržištu – što stručnjaci tumače kao prvi znak oporavka cijelog sektora luksuzne robe koji se inače već duže vrijeme bori s padom prometa.
Rast o kojem je LVMH izvijestio u utorak predstavlja prvi kvartal pozitivnog rasta ove godine za tu najveću grupaciju luksuzne robe na svijetu i koja se doživljava kao predvodnik i pokazatelj za cijeli sektor koji obuhvaća modnu industriju, alkoholna pića i maloprodaju.
Iz LVMH-a su u priopćenju rekli da su trendovi u Aziji – regiji iz koje isključuju Japan – na tržištu kojim dominira Kina, pokazali “zamjetno poboljšanje” u prvih devet mjeseci poslovne godine. “Kina je postala pozitivna u trećem kvartalu,” rekla je u telefonskom razgovoru s analitičarima direktorica financija LVMH-a Cecile Cabanis.
Cabanis je upozorila da se LVMH sučeljava s velikim izazovima u četvrtom tromjesečju godine, među kojima su nepovoljni valutni tečaj i stalna ekonomska neizvjesnost, dodavši da su u kompaniji optimistični oko novog kreativnog smjera u kojem idu njeni glavni brendovi.
Za neko trajno poboljšanje financijskog stanja grupe bit će “potrebno neko vrijeme,” jer će se ono događati u postupno, dodaje Cabanis. Prodaja koju je ostvarila divizija za modu i proizvode od kože, u kojem su poznati brendovi Louis Vuitton i Dior, i koji čine više od dvije trećine dobiti cijele grupacije, pala je za 2 posto u odnosu na godinu dana ranije.
Brojke prodaje nadmašile su konsenzus analitičara s platforme Visible Alpha kojeg je citirao HSBC, a koji je predviđao stagnaciju ukupne prodaje cijele grupe, i pad prodaje od 4 posto modne i kožne robe. Kvartalna prodaja koncerna, kojeg kontrolira francuski milijarder Bernard Arnault, i koji također ima u vlasništvu poznate luksuzne brendove kao što su Tiffany, Moet & Chandon i kozmetički lanac Sephora, povećala se za 1 posto godišnje, na 18,28 milijardi eura.
Iako je prodaja u za njih najvažnijem sektoru modne i kožne robe pao za 2 posto, to je ipak poboljšanje u odnosu na pad od 9 posto u drugom tromjesečju, od travnja do lipnja.
U široj slici, cijeli luksuzni sektor već neko vrijeme prolazi kroz dugotrajan pad, nakon naglog procvata u godinama nakon globalne pandemije Covida-19. Dizanje cijena, zbog kojeg je nekoliko godina rasla dobit brendova kao što su Louis Vuitton i Dior, negativno se odrazilo na potražnju za kožnim torbama, posebice kad se radi o manje imućnim kupcima.
Globalni ekonomski faktori, koji uključuju carine američkog predsjednika Trumpa, produljenje krize s nekretninama u Kini, i nedavni skok cijena zlata i srebra – što povećava troškove proizvodnje nakita – uvelike su pridonijeli velikim problemima za luksuzne brendove.
Ipak, najnovije izviješće LVMH-a – prvo po redu kojeg objavljuje neki od velikih igrača u luksuznoj industriji teškoj 400 milijardi dolara – stiže nakon što sve više investitora počinje pozitivno gledati na taj sektor. Analitičari su u međuvremenu objavili niz optimističnih analiza, u kojima ističu da je okretanje brendova nešto jeftinijim proizvodima u asortimanu, i ono što Morgan Stanley opisuje kao “skok kreativnosti” novih dizajnera u većini modnih kuća, moglo značiti da je najgori dio krize prošao.
LVMH je nedavno proveo niz kadrovskih rošada, u kojima je Arnault razmjestio neke od svojih bliskih suradnika i dizajnera, zbog sve izazovnije poslovne klime, u brendovima kao što su Dior, Celine, Loewe i Fendi.
Pročitajte još:
Od zadnjeg poslovnog izvješća 24. srpnja dionice LVMH-a rasle su 13 posto. Taj skok je opet podigao tržišnu vrijednost LVMH-a, koji je nakratko bio izgubio krunu najvrednije francuske kompanije, kad ga je u travnju preteknuo rival Hermes. LVMH se tako vratio na vrh, a analitičari kažu da se primjećuju pozitivni znakovi za cijeli sektor luksuzne robe.
Po podacima platforme Stock Analysis LVMH trenutno ima tržišnu kapitalizaciju od gotovo 245 milijardi eura, i najveća je francuska kompanija, ispred Hermesa (212,4 milijardi), kozmetičke kompanije L’Oreal (196,5 milijardi), i zrakoplovnog giganta Airbusa (160,9 milijardi).
