Lideri EU u Bruxellesu raspravljaju o trgovinskom sporazumu sa SAD-om dok vrijeme za dogovor istječe

Njemački kancelar Friedrich Merz obraća se novinarima u Bruxellesu, 26. lipnja 2025. Foto: Europska unija

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u četvrtak da bi EU trebala postići “brz i jednostavan” trgovinski sporazum sa SAD-om, umjesto, kako kaže, “spor i složen” sporazum.

Merz je to rekao nakon sastanka lidera EU u Bruxellesu, na kojem je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla da je Europska unija u četvrtak primila novi prijedlog vlade američkog predsjednika Donalda Trumpa za trajnije rješenje transatlantskih trgovinskih prijepora. Von der Leyen nije objavila detalje ponude.

Budući da preostaje sve manje vremena do roka kad istječe privremena pauza za Trumpove najavljene carine, Merz je rekao da je vrijeme od ključne važnosti. “Imamo manje od dva tjedna do 9. srpnja, a u tom razdoblju ne možete dogovoriti neki sofisticirani trgovinski sporazum,” rekao je Merz novinarima.

Merz je rekao i da su veliki njemački industrijski sektori kao što su kemijska sektor, farmaceutski proizvodi, industrijski strojevi, čelik, aluminij i automobili već opterećeni visokim nametima, i da su brojne kompanije zbog toga ugrožene. Osim toga, Merz je rekao novinarima i da Ursula von der Leyen predlaže da Europska unija pokrene novu globalnu trgovinsku organizaciju za suradnju s azijsko-pacifičkim zemljama, koja bi postupno mogla zamijeniti WTO – koji u posljednjih nekoliko godina ne uspijeva učinkovito djelovati.

Njemački kancelar Friedrich Merz, Foto: Hina/Epa/O.Hoslet

Merz je rekao da je ta ideja tek u ranoj fazi, ali da bi mogla uključivati mehanizme za razrješavanje trgovinskih sporova, kao što je bilo zamišljeno da to radi WTO. “Svi znate da WTO više ne funkcionira,” kazao je Merz. SAD još od 2016. i prvog Trumpovog mandata odbija imenovati nove suce u žalbeno tijelo WTO-a, čime je praktički paralizirano donošenje odluka u međudržavnim sporovima.

Merz je također rekao da su čelnici Europske unije “u osnovi jednoglasni” u želji da što prije dovrše trgovinski sporazum s blokom Mercosur u kojem je pet latinskoameričkih zemalja, uključujući i najveće ekonomije na tom kontinentu. Kazao je da postoje tek “male razlike” među članicama EU oko tog dogovora.

Na pitanje o primjedbama Francuske na sadašnju verziju dogovora s Mercosurom, Merz je kazao da je dvaput razgovarao o tome s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na summitu i izrazio uvjerenjeda postoji “velika spremnost” za zaključivanje sporazuma.

Macron je, međutim, dao nešto drugačiju izjavu, kazavši novinarima da Francuska ne može prihvatiti sporazum u njegovom trenutnom obliku. U prosincu prošle godine Europska komisija je zaključila politički dogovor s Argentinom, Brazilom, Paragvajom i Urugvajom, kojim se trebala stvoriti najveća zona slobodne trgovine na svijetu, u kojoj živi 750 milijuna ljudi i na koju otpada oko petina globalne ekonomije.

Hina/Epa
Predsjednik Francuske, Emanuel Macrone, summit EU, Foto: Hina/Epa/O.Matthys

Da bi dogovor stupio na snagu potrebno ga je ratificirati, a Pariz je pruža otpor pod pritiskom svojih poljoprivrednika koji strahuju da bi slobodna trgovina s Južnom Amerikom dovela do nepoštene konkurencije na europskom tržištu, jer bi Europa počela uvoziti poljoprivrednu robu proizvedenu po puno nižim standardima.

Macron je, u odvojenom obraćanju medijima, rekao da Francuska neće prihvatiti dogovor sa SAD-om u kojem carinske stope nisu “uravnotežene,” dodavši da ako Trumpova “bazna” carina od 10 posto za europski uvoz ostane na snazi da i europski odgovor mora imati “ekvivalentan efekt.”

Francuski dužnosnici navodno žele da Europska komisija odgovori oštro, uvođenjem nameta na američki uslužni sektor, u kojima SAD ostvaruje golemi trgovinski suficit – misleći pritom na porez na digitalno oglašavanje, koji bi pogodio globalne internetske igrače kao što su Google, Microsoft, itd.

Trumpova vlada je već uvela niz nameta za europsku robu – 50 posto carine na čelik i aluminij, 25 posto za automobile i autodijelove, te 10 posto nameta na većinu druge robe – za što Trump prijeti da bi se moglo povisiti na 50 posto nakon 9. srpnja. Europska unija je već dogovorila – ali još nije uvela – namete za američku robu vrijednu 21 milijarde eura, i razmišlja o novom paketu mjera za američki uvoz težak 95 milijardi. 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari