Lekaj za Financije.hr: Europska unija između Kine i Amerike

Trgovinski rat između SAD-a i Kine ponovno se zahuktava, podsjećajući na prvu Trumpovu administraciju, carine, nameti, porezi – sve se mijenja iz minute u minut. Dojučerašnji veliki neprijatelji – Kina i Europska unija – počinju novu eru potencijalne suradnje, ujedinjeni protiv Sjedinjenih Američkih Država.

No, David Lekaj, analitičar i poslovni savjetnik za euroazijsko tržište iz Eurasia Business Platform ističe kako ovo nije samo sukob carina i sankcija – to je sofisticirana igra moći, utemeljena na ekonomskoj strategiji i geopolitičkim ambicijama. Put do tog cilja bit će turbulentan, ističe za Financije.hr, ali ishod mogao bi promijeniti ravnotežu snaga na globalnoj razini.

„Jedan od ključnih alata Kine u izbjegavanju američkih carina jest “transshipment” – praksa preusmjeravanja robe preko trećih zemalja kako bi se prikrilo njihovo podrijetlo. Primjerice, Kambodža i Vijetnam, suočeni s carinama od 49 i 46 posto, postali su ključni čvorovi u ovoj strategiji. Prema dužnosniku Bijele kuće, Kina je Kambodžu pretvorila u „pretovarno središte“, dok su vijetnamski „proizvodni pogoni“ često samo skladišta za prerušavanje kineske robe u vijetnamsku. Ova praksa nije nova – slične taktike viđene su u Hong Kongu osamdesetih godina, kada su se tekstilne kvote prodavale kao ulaznice za američko tržište. No, Kina je ovaj pristup podigla na novu razinu, stvarajući mrežu zemalja koje služe kao posrednici. Time je ne samo zaobišla carine, već i učvrstila svoj ekonomski utjecaj u regiji, povlačeći susjede poput Kambodže i Vijetnama dublje u svoju orbitu“, kaže Lekaj.

Trumpova nova strategija cilja upravo ove posrednike, zatvarajući „stražnja vrata“ kroz koja Kina izbjegava sankcije. Time se, kako kaže, ne samo ograničava kineski izvoz, već se slabi i njezin geopolitički utjecaj u Aziji, preusmjeravajući regionalne trgovinske tokove.

„Ovo je posebno važno jer Kina svoju ekonomsku moć koristi kao polugu za politički utjecaj, poput inicijative Pojas i put, koja povezuje zemlje infrastrukturnim projektima financiranim iz Pekinga. Smanjenjem ekonomske ovisnosti regije o Kini, SAD stvaraju prostor za alternativne saveze i trgovinske aranžmane. Trumpove carine nisu samo ekonomska mjera – one su alat za geopolitičko preoblikovanje. Desetljećima su SAD bile globalni gospodarski motor, omogućavajući uspon azijskih ekonomija kroz pristup svom tržištu. Kina je iskoristila ovu dinamiku, ne samo za gospodarski rast, već i za jačanje svog utjecaja u regiji“, kaže analitičar David Lekaj.

Ciljajući praksu transshipmenta, Trumpova administracija slabi kinesku kontrolu nad regionalnim opskrbnim lancima. Ako se ovaj trend nastavi, ocjenjuje, carine bi mogle poslužiti i za nagrađivanje saveznika ili kažnjavanje onih koji se previše približavaju Pekingu.

„Ovo nije samo trgovinska politika – to je pokušaj redefiniranja geopolitičkog ekosustava Azije i šire. Na primjer, zemlje poput Indije i Japana mogle bi iskoristiti ovu priliku za jačanje svojih pozicija u regionalnim opskrbnim lancima. Indija, s rastućim tehnološkim sektorom i ogromnim tržištem, već privlači investicije koje su nekada bile usmjerene prema Kini. Japan, s druge strane, ima povijest strateškog usklađivanja sa SAD-om i može igrati ključnu ulogu u stvaranju alternativnih trgovinskih mreža. Ove promjene signaliziraju širi pomak u globalnoj ekonomiji, gdje se moć postupno redistribuira između novih i starih igrača“, pojašnjava Lekaj.

Europa – neočekivani saveznik?

Mnogi kritičari smatraju da Trumpove politike ugrožavaju saveznički sustav predvođen SAD-om, posebice u odnosu na Europu. No, postoji i druga perspektiva: Trump možda prisiljava Europu da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost i strateške interese.

Europa trenutačno pokazuje ograničenu volju za sukobom s Kinom – ankete pokazuju da većina Europljana preferira neutralnost u potencijalnim konfliktima poput onog oko Tajvana. No, zatvaranje američkog tržišta za kineski izvoz prisilit će Peking da preusmjeri svoje industrijske viškove prema Europi. Ako EU ne poduzme zaštitne mjere, pojašnjava nadalje Lekaj, njezine industrije mogle bi biti ugrožene, što bi izazvalo politički otpor i pogoršalo odnose s Kinom.

„Ovaj pritisak mogao bi Europu, iz nužde, približiti SAD-u, stvarajući savezništvo temeljeno na zajedničkim interesima, a ne samo na tradiciji. Takav savez, iako možda nevoljko, mogao bi biti čvršći od prethodnog. Na primjer, njemačka automobilska industrija, koja se suočava s konkurencijom kineskih električnih vozila, već pokazuje znakove zabrinutosti. Ako EU uvede vlastite carine ili ograničenja na kineski uvoz, to bi moglo signalizirati početak šireg usklađivanja s američkom strategijom. Dodatno, energetska kriza u Europi, pogoršana ovisnošću o uvozu energije, čini kontinent ranjivim na ekonomske šokove. SAD, s druge strane, postale su neto izvoznik energije zahvaljujući frakiranju i drugim tehnologijama. Ova nova dinamika mogla bi dodatno ojačati transatlantske veze, jer Europa traži stabilne partnere u nesigurnim vremenima“, kaže za naš portal David Lekaj.

Iako Trumpova strategija pokazuje dozu sofisticiranosti, nije bez rizika. Prvo, visoke carine na uvoz iz Kine i drugih zemalja mogle bi povećati cijene robe u SAD-u, što bi izazvalo inflaciju i nezadovoljstvo potrošača. Drugo, kako kaže, eskalacija trgovinskog rata mogla bi destabilizirati globalnu ekonomiju, posebice ako Kina odgovori agresivnijim mjerama, poput ograničavanja izvoza rijetkih zemnih metala, ključnih za tehnološku industriju.

„Također, postoji pitanje dugoročne održivosti. Ako SAD uspiju preusmjeriti opskrbne lance iz Kine, hoće li zemlje poput Indije ili Meksika moći ispuniti prazninu? Ove ekonomije, iako obećavajuće, još uvijek nemaju kapacitete za zamjenu Kine kao „tvornice svijeta“. Konačno, unutarnja politička polarizacija u SAD-u mogla bi oslabiti dosljednost u provedbi ove strategije, posebice ako se promijeni administracija. Unatoč tim rizicima, trenutna dinamika sugerira da je SAD u povoljnijem položaju. Njihova pozicija najvećeg potrošačkog tržišta i vojna superiornost pružaju im fleksibilnost koja Kini nedostaje. Pitanje je hoće li Trumpova administracija uspjeti iskoristiti ovu prednost bez izazivanja šire ekonomske krize“, kaže za naš portal.

Lekaj naglašava i da Trumpove carine nisu samo povratak trgovinskom ratu – one su dio šire strategije za preoblikovanje globalnih opskrbnih lanaca i geopolitičkih saveza. Koristeći teoriju igara, SAD iskorištavaju svoju poziciju najvećeg svjetskog kupca kako bi nametnule nova pravila igre. Kina, unatoč svojoj ekonomskoj snazi, suočava se s ograničenim mogućnostima zbog svoje ovisnosti o izvozu i slabosti svog potrošačkog tržišta.