Vrlo niske siječanjske temperature idu na ruku vinarima, koji su ove godine mogli odraditi ledenu berbu. Riječ je o zahtjevnom i danas sve rjeđem postupku proizvodnje predikatnih vina, koji zbog klimatskih promjena postaje moguć tek svakih pet ili više godina, javlja Hina.
Ledena berba može se obaviti isključivo kada temperatura padne na najmanje minus sedam stupnjeva Celzija i kada grožđe ostane smrznuto tijekom berbe. U takvim uvjetima iz bobica se cijedi iznimno koncentriran mošt, bogat šećerima i aromama.
Rezultat su vrlo slatka, gusta i dugovječna vina koja se proizvode u malim količinama i postižu visoke cijene. Otvaraju se samo za posebne prigode i poslužuju uz vrhunske deserte. Mogu desetljećima odležavati u bocama, tražena su i prodaju se u boljim restoranima, a domaća će uglavnom završiti na hrvatskim stolovima, budući da za njih uvijek ima interesa.
Glavni enolog Kutjeva Ivan Marinclin kaže da je ta tvrtka ove godine ledenu berbu obavila u prvoj trećini mjeseca, na vrlo niskoj temperaturi. Berba je trajala dva sata, od sedam do devet ujutro, a smrznute je bobice bralo 30-ak ljudi. Bralo se na 0,8 hektara na položaju Hrnjevac i dobivano je 850 litara mošta. Radi se o jednom od najstarijih vinograda Kutjeva.
Izuzme li se niska temperatura, Marinclin kaže da nije bilo pretjerano zahtjevno brati bobice, budući da je trs ostao bez lišća.
“Medenasta voluminozna masa mošta sada će fermentirati godinu dana, a na kraju očekujemo alkohole od devet do 13 posto”, kaže enolog Kutjeva.
Ledenu berbu ta kompanija u prosjeku ima svakih pet do sedam godina, a zanimljivo je da se ledeno vino graševine Vinarije Kutjevo iz zadnje takve berbe, one 2018., u pojedinim vinotekama prodaje za 87 eura. Za količinu od 0,375 dcl, naravno.
“Ovogodišnji mošt je zdrav, vino će biti u dobroj kondiciji. Procjenjujem da će jednog dana, kada se vino stavi na tržište, boca od 0,375 dcl biti oko 100 eura”, kaže Marinclin, podsjećajući se da je Kutjevo nekada svake godine imalo ledenu berbu, a sada samo kada to omoguće vremenske prilike.
Dodaje kako je za razliku od ove godine, lanjska kondicija grožđa bila dosta slaba, pa se od ledene berbe odustalo.
Ledenu berbu ove godine imali su i u iločkom kraju. U vinogradima Iločkih podruma na Principovcu tridesetak berača ubralo je oko 1.400 kilograma grožđa, iz kojeg je dobiveno približno 700 litara mošta. Na tržište bi, u malim bocama, moglo doći oko 500 litara vina.
Glavna enologinja Iločkih podruma Ivana Raguž ističe kako je dan dan berbe bilo jako hladno, a da je berba nešto duže trajala jer su radnici istovremeno skidali mrežu koja čuva trsove traminca. Zadnju ledenu berbu Iločki podrumi imali su zadnji put prije tri godine.
Nakon fermentacije slijedi čuvanje vina u bačvama pa bi ledeno vino iz ovogodišnje ledene berbe moglo na tržište za najmanje dvije godine. Procijenjena cijena bočice također je oko 100 eura, a interes kupaca, uglavnom iz Hrvatske, redovito je velik.
Mali vinar Mladen Papak, vlasnik također iločke vinarije Vina Papak, tri sata je na temperaturi od minus osam stupnjeva, zajedno sa 15-ak berača, obrao na pola hektara vinograda. To mu je treća ledena berba od kada ima vinariju, a ledenu berbu ima otprilike svakih pet godina. Butelju toga specijalnog vina prodaje za 55 eura.
Pročitajte još:
Do sada je u ledenim berbama brao traminac, ove godine graševinu. Dobio je oko 300 litara mošta što je, procjenjuje, pet do deset posto od količine koju bi imao da je grožđe brao za “redovno” vino.
Nekada gotovo redovita, ledena berba danas je u Hrvatskoj iznimka. Klimatske promjene i blaže zime učinile su je neizvjesnom i rijetkom, pa svaka godina u kojoj se steknu uvjeti predstavlja posebnu priliku za vinare i za tržište predikatnih vina, koja se otvaraju samo u posebnim prigodama.
