Lagarde: Opasnost od naglog pada ili rasta inflacije u eurozoni je niska, a gospodarstvo se dobro drži

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde obraća se medijima u sjedištu ESB-a u Frankfurtu, Njemačka; 5. lipnja 2025. Foto: Reuters/Heiko Becker

Čini se da se gospodarstvo eurozone nosi s novim američkim carinama mnogo bolje nego što se ranije očekivalo, zbog čega je rizik od rasta inflacije “prilično ograničen,” izjavila je u utorak predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde.

ESB od lipnja ove godine nije mijenjao referentne kamatne stope, a nedavno su dužnosnici ESB-a signalizirali da im se baš i ne žuri s izmjenama monetarne politike – europsko gospodarstvo se zasad dobro drži, a inflacija se kreće oko ciljane stope od 2,0 posto.

Financijski ulagači uvelike računaju da neće biti daljnjih smanjenja kamatnih stopa, a većina dužnosnika ESB-a tvrdi da je prosinac najraniji trenutak za bilo kakve sadržajne razgovore o tome treba li gospodarstvu eurozone pružiti veću podršku monetarnim mjerama.

“Po našim prognozama, čini se da su rizici za promjenu stope inflacije prilično ograničeni, u oba smjera… S obzirom da je kamatna stopa sad 2,0 posto, u dobrom smo položaju da reagiramo ako dođe do opasnosti od pomaka inflacije, ili ako se pojave neki novi šokovi koji bi mogli zaprijetiti ciljanoj stopi,” rekla je Lagarde na skupu ekonomista u Helsinkiju.

Lagarde je objasnila da trgovinski šokovi nisu doveli do novih inflatornih pritisaka, tako da je ESB izbjegao odlučivanje o klasičnoj dilemi monetarne politike, kad se istovremeno mora nositi s razdobljem usporenog rasta i sve više inflacije.

U ESB-u su ranije očekivali veći udar na eurozonu zbog trgovinskih napetosti – no pokazalo se da su stvarni efekti puno blaži, jer nije došlo do većih poremećaja u opskrbnom lancu, a vlade su odgovorile povećanjem javne potrošnje kako bi potaknule rast. Europska unija nije uzvratila mjerama odmazde prema Washingtonu, a vrijednost eura porasla je unatoč prognozama da će euro oslabiti.

“Ovo odražava činjenicu da se uvođenje američkih carina podudarilo sa širim repozicioniranjem te zemlje u globalnom financijskom sustavu… Investitori su počeli propitkivati hoće li američki dolar i dalje moći opravdati svoj status ‘sigurne’ valute,” rekla je Lagarde.

Neizvjesnost oko carina svakako je negativno utjecala na europski ekonomski rast – ali ipak ne toliko koliko se očekivalo, jer je konačno dogovren trgovinski sporazum s Washingtonom vratio povjerenje u ekonomiju brže nego što mislilo.

Lagarde je također dodala da su odluke brojnih europskih vlada da povećaju potrošnju na vojsku bile ključan faktor za relativno pozitivan ishod u prethodnim mjesecima. “Očekuje se da će državna ulaganja sada dodati oko 0,25 posto rasta između 2025. i 2027. godine, što znači da će neutralizirati oko trećinu negativnog efekta trgovinskog šoka,” kazala je Lagarde.

U utorak su objavljeni i posljednji podaci o inflaciji u najvećim ekonomijama eurozone za rujan, koje upućuju da će u cijelom bloku od 20 država članica EU doći do povećanja stope inflacije, kad u srijedu Eurostat objavi konsolidirane podatke. 

Inflacija je u rujnu ubrzala u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, što povećava očekivanja financijskih tržišta da bi na razini cijele eurozone mogla dosegnuti oko 2,2 ili 2,3 posto – iznad 2,0 posto zabilježenih u kolovozu. Do rasta inflacije najviše je došlo zbog manjeg pada cijena energenata nego u kolovozu, a temeljni trendovi – iz kojih se isključuju volatilne kategorije poput cijena hrane i goriva – bili su tek umjereno povišeni, što ne upućuje da bi moglo doći do novog vala općeg rasta cijena. 

Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim HCIP indeksom porasla je u Njemačkoj s 2,1 posto u kolovozu na 2,4 posto u rujnu. U Francuskoj je porasla s 0,8 posto na 1,1 posto, u Španjolskoj s 2,7 posto na 3,0 posto, te u Italiji s ranijih 1,6 posto na 1,8 posto.

Analitičari smatraju da će efekt ubrzanje opće stope inflacije vjerojatno bit privremen, a čini se i da će se stopa inflacije naglo smanjiti početkom sljedeće godine, ponajprije zbog statističkog baznog efekta. Glavno pitanje kojim se sad dužnosnici ESB-a bave jest koliko će inflacija pasti ispod ciljane razine ESB-a od 2,0 posto, te hoće li se to snižavanje pokazati kao trajno. 

ESB projicira rast cijena od 1,7 posto sljedeće godine, što zabrinjava neke dužnosnike jer misle da bi to moglo sniziti očekivanja i perpetuirati anemičan rast cijena. Tvrde da će slab cjenovni pritisak pogoršati razmjerno slab gospodarski rast, sve veće troškove zbog američkih carina, te potencijalno i slabljenje tržišta rada.

Taj argument podržavaju i podaci o slabom rastu maloprodajnih i proizvodnih cijena u Njemačkoj, te slabašnom potrošnjom kućanstava u Francuskoj.

Ipak, većina ekonomista smatra da će pad inflacije ispod 2,0 posto biti nešto manji, a neki dužnosnici ESB-a vjeruju da će veća izdvajanja za obranu i trgovinske barijere sami po sebi biti inflatorni – što bi moglo poništiti faktore koji snižavaju cijene.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari