Predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde najavila je da će na idućem sastanku o vođenju monetarne politike, zakazanom za 18. prosinca, vjerojatno ponovno biti podignute prognoze rasta za eurozonu nakon što je to učinjeno i kod makroekonomskih prognoza u rujnu.
U rujnu ESB je podigao brojku očekivanog rasta za 2025. na 1,2 posto nakon što je lipanjska brojka bila 0,9 posto.
“Moje je predviđanje da bi mogli i ovoga puta to učiniti”, kazala je Lagarade na konferenciji koju je organizirao Financial Times.
Rujansko podizanje prognozirane brojke bilo je prvo još od ožujka 2024.
“Eurozona se bolje nosi s okolnostima no što smo mislili u travnju. Kada su nastupile carine i neizvjesnost, svatko je mislio da će se to vrlo loše odraziti na rast, no to nije slučaj”, ustvrdila je predsjednica ESB-a.
Očekuje se da će na sastanku 18. prosinca ESB zadržati depozitnu kamatnu stopu na razini od dva posto.
U trećem tromjesečju ekonomija eurozone rasla je 0,2 posto na kvartalnoj razini što je bilo iznad očekivanja analitičara, potpomognuta ulaganjima u digitalne usluge. ESB će iznijeti i nove prognoze oko inflacije. Za studeni godišnja je stopa bila 2,2 posto što je iznad ciljane razine od dva posto već treći mjesec uzastopce.
“Cijelo gospodarstvo je u boljem stanju. Je li onoliko dobro koliko bi trebalo biti? Mislim da smo blizu potencijalu, no još uvijek ima dosta posla na poboljšanju produktivnosti”, poručuje Lagarde.
Ona je upozorila na unutarnje barijere koje postoje na jedinstvenom tržištu Europske unije (EU) i koje sputavaju rast, dodajući da niske kamatne stope ili kvantitativno popuštanje u monetarnoj politici to ne mogu promijeniti.
Prema procjenama ESB-a, unutarnje trgovinske barijere jednake su postojanju carina od 110 posto na usluge i 60 posto na robu.
“Imamo posebnu sposobnost da si stvorimo teškoće. Sputavamo slobodno kretanje roba i usluga među zemljama članicama u okviru nečega što treba biti jedinstveno tržište. To moramo popraviti i to brzo”, ustvrdila je predsjednica ESB-a.
Pročitajte još:
Po njezinim riječima, takvo stanje je često posljedica nacionalnih regulativa koje idu dalje od onoga što EU od zemalja traži čime se šteti konkurentnosti EU-a na globalnoj razini.
Ona je posebice istaknula potrebu dovršenja izgradnje unije tržišta kapitala jer bez toga europski inovatori nemaju pristup dovoljnim sredstvima za rast i ovise o američkom rizičnom kapitalu.
