Kućanstva u eurozoni troše trećinu više novaca za hranu nego prije pandemije

Kućanstva u eurozoni troše otprilike trećinu više novaca za hranu no prije pandemije, a cijene hrane su imale snažniji rast no ostala roba na što su posebice utjecali povećani troškovi rada i rast cijena sirovina globalno, objavila je Europska središnja banka (ESB).

Od uvođenja eura početkom ovog stoljeća cijene hrane su imale tendenciju rasti blago brže no ostale sastavnice inflacije, no jaz koji je nastao u proteklih par godina je izniman i ustrajan, napisali su u analizi stručnjaci ESB-a.

U kolovozu ove godine cijene hrane su bile 34 posto veće no u istom mjesecu 2019. Prosjek za ukupne potrošačke cijene je rast od 23 posto.

To je razlog zašto su sada cijene hrane predmetom posebnog interesa dužnosnika ESB-a pri određivanju monetarne politike i kamatnih stopa.

Očekivano, rast cijena hrane je više pogodio siromašnija kućanstva jer ona moraju razmjerno na to trošiti veći dio prihoda.

ESB je ovoga mjeseca zadržao depozitnu kamatnu stopu na dva posto, a članica izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel je ranije u rujnu rekla da su cijene hrane područje koje zabrinjava središnju banku.

Kolovoški godišnji rast cijena od 3,2 posto je bio najveći u zadnjih godinu i pol. On je dobrano iznad stope od dva posto koju za ukupnu inflaciju cilja ESB.

Cijene goveđeg mesa i mlijeka su gotovo 40 posto veće no na kraju 2019., a maslaca i maslinovog ulja za oko 50 posto. Kod kakaa i čokolade rast je još i veći.

No, logično, cijene hrane nisu jednoliko rasle u svim članicama eurozone. U Italiji je to 28 posto u prosjeku, u Njemačkoj 37 posto, a u baltičkim zemljama više od 50 posto.

Kako znamo, Hrvatska 2019. još nije bila članica eurozone.

U svakom slučaju, brojke odražavaju različitu razinu izloženosti pojedinih zemalja cjenovnim šokovima vezanim za proizvodnju hrane, dinamici troškova radne snage i troškovima energije.

Rast plaća nadoknađuje gubitak u realnim dohocima u zadnjih par godina, no analitičari ESB-a ističu da se dio ljudi kada odlazi u supermarkete osjeća siromašnije nego prije snažnog rasta inflacije nakon pandemije.