Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) objavila je novo izvješće o gospodarskoj tranziciji i tranzicijskim izazovima u zemljama koje pokriva svojim djelovanjem, a ocjena stanja se usredotočuje na šest ključnih kvaliteta održive tržišne ekonomije. To su njezina konkurentnost, zatim koliko se njome kvalitetno upravlja te koliko je zelena, uključiva, otporna i integrirana.
Za svaku od tih obilježja ocjene variraju na ljestvici od 1 do 10 pri čemu je brojkom 1 označena najgora moguća izvedba, a brojkom 10 najbolji mogući rezultat koji odražava visoki standard održive tržišne ekonomije.
Hrvatska je u kategorizaciji EBRD-a smještena u skupinu sa zemljama središnje Europe te tri baltičke zemlje. Ocjena konkurentnosti hrvatskog gospodarstva pokazuje da je ono u razdoblju od 2016. do ove godine praktično stagniralo. Ocjena je prije devet godina bila 5,98, a sada je 5,97. Slovenija je u tom istom razdoblju ostvarila napredak sa 6,33 na 6,39.
Među devet zemalja regije u kojoj je Hrvatska četiri su zemlje pogoršale skor, a uz Hrvatsku to su još Estonija, Latvija i Poljska pri čemu je pad izražen u Estoniji i Poljskoj.
U slučaju Srbije, koja je svrstana među zemlje jugoistoka Europe, zabilježeno je poboljšanje s 5,24 na ocjenu 5,35.
Kod kvalitete upravljanja ekonomijom Hrvatska ima rast sa 6,35 na 6,55, a primjetan je skok u odnosu na 2016. godinu vidljiv u ozelenjivanju ekonomije gdje je ocjena porasla sa 6,01 na 6,93. Treba istaknuti da su sve zemlje ostvarile napredak prema zelenijoj ekonomiji, a u Sloveniji je sada ocjena 7,33 nakon što je 2016. bila 6,84.
Uključivost ekonomije, što označava koliko ona ravnomjerno donosi korist svim članovima društva, ocjena je za Hrvatsku stagnirala na 6,90. U Sloveniji se poboljšala sa 7,24 na 7,58. U biti tu je ocjena rasla u svim zemljama regije srednje Europe i Baltika osim u Hrvatskoj i Poljskoj. U Poljskoj je, štoviše, pala sa 6,95 na 6,75.
Otpornost hrvatskog gospodarstva je od 2016. osjetno porasla sa 6,38 na 7,03. To je ujedno i kvaliteta u kojoj Hrvatska ima najbolju ocjenu. No, sve druge zemlje regije imaju bolju ocjenu u tom segmentu od Hrvatske. Najbolja je Poljska s ocjenom 7,88, a Slovenija ima ocjenu 7,71.
Dobar napredak Hrvatska je ostvarila i u stupnju integriranosti ekonomije gdje je ocjena porasla sa 6,17 na 6,81. U Sloveniji je porast bio sa 6,64 na ocjenu 7,41. Češka, Mađarska i Slovačka u tom segmentu imaju lošiji rezultat no 2016. godine.
Za usporedbu s razvijenim ekonomijama vrijedi spomenuti kako, primjerice, Njemačka u konkurentnosti gospodarstva ima ocjenu 7,94, a u upravljanju ekonomijom 8,80. Što se ozelenjivanja ekonomije tiče ocjena je 8.18, a kod uključivosti je 8,32. Konačno, otpornost je dobila ocjenu 7,75 što je pad u odnosu na 7,81 prije deset godina, dok je integriranost na ocjeni 8,04.
Američka ekonomija ima najbolju ocjenu u segmentu otpornosti, i to 9,03, a najlošiju u području zelene tranzicije, tek 6.19.
Poseban osvrt EBRD je dao razini ekonomske integriranosti u devet područja. To su cestovna infrastruktura, željeznička infrastruktura, zračni promet, promet u morskim lukama, upravljanje otpadom, gospodarenje vodama i otpadnim vodama, energetika, telekomunikacije te trgovina i investicije.
Ocjena u svakom od tih područja proizlazi iz različitih parametara. Tako u slučaju telekomunikacijskog sektora oni uključuju stupanj penetracije fiksnog širokopojasnog interneta, postotak stanovništva koje koristi internet, cijene usluga za mobilne podatke, pokrivenost 4G i 5G mrežama za prijenos podataka, broj podatkovnih centara te brzina skidanja podataka na mobilnoj i fiksnoj mreži.
Kod cestovne infrastrukture u obzir dolazi gustoća cestovne mreže, razvijenost mreže autocesta, količina prometa, sigurnost na cestama te kvaliteta prometne infrastrukture. Za ocjenu kod zračnog prometa gleda se povezanost zračnih luka, učinkovitost usluga u sektoru te količina teretnog prometa.
Hrvatska najbolju ocjenu od 8,11 ima u integriranosti sektora energetike, a najslabiju od 3,44 u stupnju integriranosti zračnog prometa.
Možda za turističku zemlju to donekle iznenađuje, no činjenica je da Hrvatska nema baš razvijenu povezanost u zračnom prometu s puno inozemnih destinacija, a daleko najveći dio prometa, pogotovo izvan Zagreba, odvija se u ljetnim turističkim mjesecima.
U cestovnoj infrastrukturi ocjena Hrvatske je 5,52, a u željezničkoj 4,26. Znamo da je zastarjelost željezničke mreže jedna od velikih hrvatskih prometnih boljki. Funkcioniranje morskih luka dobilo je ocjenu 6,24, a gospodarenje otpadom 5,72.
Upravljanje vodama i otpadnim vodama je na ocjeni 7,22, telekomunikacijski sektor ima ocjenu 7,45, a trgovina i investicije 7,37.
Slovenija je u svemu bolja od Hrvatske osim u zračnom i pomorskom prometu. Slovenija, podsjetimo, više ni nema nacionalnog zračnog prijevoznika. Ocjena za zračni promet je 2,40, a za luke 5,73. Kod cestovne infrastrukture ocjena je 7,08, kod željezničke 5,19, a kod gospodarenja otpadom 7,35.
Upravljanje vodama i otpadnim vodama zaslužilo je ocjenu 7,42, dok je energetski sektor ocijenjen s 8,70. Konačno, telekomunikacije su zaslužile ocjenu 8,23, a trgovina i investicije 7,93.
Pročitajte još:
Njemačka je najbolje ocijenjena u području integriranosti energetskog sektora gdje je dobila 9,61 i zračnog transporta s brojkom 8,89. Najlošije je prošla u području trgovine i investicija, tek 6,72.
SAD pak je najbolji u energetskoj i telekomunikacijskoj integriranosti s ocjenom 9,22 u oba slučaja. Najlošiju je ocjenu dobio za cestovnu infrastrukturu, tek 5,11.
