Europska unija trenutačno se susreće s tri glavna izazova – klimatskim, geopolitičkim i sigurnosnim a obnovljivi izvori energije (OIE) imaju ogromnu ulogu u savladavanju svih ovih izazova, rekla je uoči međunarodne konferencije Solar Flex Croatia 2025., Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica, SolarPower Europe.
„Obnovljivi izvori energije a samim tim i solarna energija je i dalje najjeftinija energija koja se proizvodi i ima suštinski značaj za kompetitivnost na tržištu. Europa i dalje ima cijene struje koje su veće nego što bi trebale biti a OIE je mogu sniziti. Kada govorimo o sigurnosti, postalo je jasno da smo u EU i dalje previše ovisni o fosilnim gorivima, posebno iz Rusije. U 2024. godini, bez obzira na sve prepreke, platili smo više od četiri bilijuna eura za uvoz fosilnih goriva i to Europu čini ranjivom. Moramo shvatiti da su obnovljivci naša energija i da nas čine neovisnim i stabilnim na sve krize u budućnosti“, istakla je Hemetsberger.
Europa je kako je rekla, više nego ikad svjesna važnosti Zelenog plana i on je još validan. Novi dokumenti, koje Europa donosi, itekako su vezani za obnovljivce. No, osim o gorivima, Europa je ovisna i o uvozu panela, kaže direktorica SolarPower Europe.
„Uvozimo najveći broj panela u EU iz Kine i ovo je potrebno promijeniti u industrijskim strategijama. Treba nam više panela koji su proizvedeni u EU ali to nam treba ne samo za panele nego i za sve ostale industrijske grane“, naglasila je Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica, SolarPower Europe.
Hrvatska, kako je ocijenila za Financije.hr, ima ogroman potencijal za solare i dobre rezultate posebno u sustavu agrosolara ali i dalje je moguće potencijal Hrvatske bolje iskoristiti.
„Zato nam je danas u fokusu – skladištenje. I to nam može omogućiti da dostignemo i bolje ciljeve u Zelenom EU Planu. Hrvatska na ovom polju pomalo zaostaje. Treba nam više baterija za skladištenje energije. Solari su i dalje važni u EU ali ne možemo ih dalje razvijati ako ne razvijamo fleksibilniji sustav i za skladištenje. Italija i Velika Britanija su vodeći u smislu skladištenja ove energije i trebamo vidjeti njihove prakse i primijeniti ih kako u EU, tako i u Hrvatskoj“, rekla je Hemetsberger za Financije.hr.
Upravo zato važno je govoriti o elastičnosti mreže u EU jer je oko 61 posto naših kapaciteta zastarjelo i modernizacija jako dugo traje, kaže direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska (OIEH), Maja Pokrovac.
„Fleksibilnost znači da tijekom ljetnih mjeseci, kada imamo mnogo sunčeve energije, uvozimo u Hrvatsku 25 posto energije. Moramo moći skladištiti tu energiju i moramo je koristiti kada je nemamo. Fleksibilnost i baterije kratkoročno nam mogu omogućiti da se ta energija skladišti bolje. Pohranjivanje je ključno da pomogne mreži u balansiranju energije a ono što je još važnije je i njen utjecaj na cijenu. Kada povećavate kapacitete za skladištenje energije, onda se i cijena električne energije može smanjivati za krajnje kupce. Tako bi do 2030. godine ta cijena, na ovaj način mogla biti niža i za 25 posto a do 2040. za 33 posto“, kaže Pokrovac.
Udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji energije u Hrvatskoj je tek tri posto i na začelju smo, ističe direktorica OIEH.
„Hrvatska mora puno više raditi i dosta toga integrirati u sustav, mora otkočiti projekte koji stoje već tri godine a to je 2,6 gigavata projekata koji već tri godine čekaju Odluku HERE o trošku priključenja. Zato je skladištenje energije jako važno. Zadnji smo po učinjenom a prvi po potencijalu. Energetska tranzicija odnosno mogućnost korištenja vlastite energije za vlastitu industriju uje ključno za razvoj“, kaže direktorica OIEH, Maja Pokrovac.
U proteklih godinu dana, ističe za naš portal, učinjeni su mali pomaci – i dalje se čeka Odluka HERE, i dalje se čekaju pojedini pravilnici i drugi akti.
„Srbija i Sjeverna Makedonija mnogo su bolje u ovim postupcima i procedurama nego Hrvatska a nisu članice EU, a posebno kada govorimo o veleprodajnom tržištu energije jer svi – i građani i industrija – mogu sudjelovati na tom tržištu što u Hrvatskoj nije slučaj. Idemo dosta u nazad“, kaže Pokrovac za Financije.hr.
Sustavi za skladištenje nisu čudo – fleksibilnost jeste
Josip Tošić direktor tvrtke TOSKA, koja se bavi inženjeringom usluga u Hrvatskoj i van nje koja se odnosi na sustave skladištenja odnosno baterija kaže da je ovo još uvijek relativno nova tehnologija u Hrvatskoj.
„Baterijski sustavi su vrlo pozitivni za elektro-energetski sustav jer su i komplementarni s OIE i idealno se nadopunjuju i ovo je jedna pozitivna budućnost Hrvatske i europske energetike. Možemo učiti iz pozitivnih primjera EU jer ima već dosta primjene baterijskih sustava u EU i nadam se da će Hrvatska slijediti te primjere i zato su nam ovakve konferencije jako važne“, kaže Tošić.
Goran Majstrović, zamjenik ravnatelja i voditelj Odjela za prijenos i distribuciju energije s Energetskog instituta Hrvoje Požar ukazao je i na još jedan problem – zastarjelost cijelog sustava.
„Za više od 55 posto prijenosne mreže u Hrvatskoj istekao je vijek trajanja i mi je trebamo mijenjati a to se zaboravlja. Ta brojka je na razini EU nešto manja ali i dalje moramo razumjeti da se mreža u cijeloj EU mora mijenjati i to je dodatni problem koji je, u stvari, i početni problem. Na to trebate dodati nove zahtjeve OIE i čuvati sigurnost napajanja. Ne smijemo dozvoliti da, primjerice, u Dalmaciji tijekom sezone dolazi do prekida u napajanju. Istovremeno, novi korisnici imaju kapacitete koji su zahtjevniji od mogućnosti mreže i to su sve izazovi koji nisu postojali prije 20 godina a na koje danas moramo naći odgovor“, kaže Majstrović.
Lahorko Wagmann, direktor sektora za električnu energiju HERA na konferenciji je istakao da je uvjeren da se svi iskazani problemi mogu riješiti i da je za očekivati da i Odluka koja se čeka već tri godine – sada veoma izvjesno može biti realizirana. Odluka je već bila najavljena za srpanj 2024. godine.
„Odluka će doći veoma brzo, Upravno vijeće HERE uskoro bi trebalo biti kompletirano, imenovan je i novi predsjednik, i ona bi trebala biti donesena. Sad, kad je Upravno vijeće kompletirano, je i realno da odluka i bude donesena“, rekao je Wagmann.
Konferencija se fokusirala na ulogu fleksibilnosti u optimizaciji priključivanja na elektroenergetsku mrežu. Sudionici panela su raspravljali o prednostima i izazovima koje hibridni solarni sustavi donose u kontekstu energetske mreže i investicija te predstaviti praktična iskustva i strategije za uspješnu implementaciju hibridnih sustava na razini velikih energetskih projekata.
Pročitajte još:
Razgovarano je i o različitim poslovnim modelima koji se primjenjuju u sektoru baterijske pohrane energije.
Konferenciju u Zagrebu su organizirali su Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), u suradnji sa svojim europskim partnerima – SolarPower Europe, RE-Source platformom uz podršku Europske komisije kao generalnog partnera. Financije.hr su medijski partner konferencije.
