Cijene kakaa – sirovine iz kojeg se dobija globalno popularna čokolada – u posljednjih par mjeseci na svjetskom tržištu u blagom su padu, no nabavne cijene su još uvijek na povijesno visokim razinama – i gotovo dvostruko više nego što su bile 2023.
Iako se nezapamćena volatilnost i skok cijena kakaa koji su trajali tijekom cijele 2024. godine polako smiruju, svi svjetski proizvođači prebacuju rast troškova na potrošače tog mnogima omiljenog slatkiša. Prema izvješću analitičara američke banke Wells Fargo iz listopada, do rasta veleprodajnih cijena kakaa došlo je zbog velikih poremećaja u proizvodnji u zapadnoj Africi, gdje se uzgaja oko 70 posto globalne proizvodnje kakaovca.
U dijelovima Obale Bjelokosti i Gane – dvije države koje čine oko 60 posto svjetske proizvodnje – krajem 2023. došlo je do neuobičajeno kišnog vremena i truljenja usjeva, da bi potom El Nino tijekom 2024. donio velike suše i novi val virusnih zaraza usjeva.
Te godine je globalna proizvodnja kakaa pala čak za 12,9 posto u odnosu na 2023., na 4,37 milijuna tona, što znači da je nastao manjak od 494.000 tona, što u Svjetskoj organizaciji za kakao (ICO) opisuju kao najveću nestašicu u proteklih 60 godina. Količine proizvedene u Obali Bjelokosti, najvećem svjetskom proizvođaču, pala je za 25,3 posto, dok je proizvodnja u Gani pala za 31,3 posto.
Prema Wells Fargu, unatoč recentnom padu veleprodajnih cijena, najveći proizvođači i dalje prebacuju svoj rast proizvodnih troškove na potrošače, a mnoge se snalaze i na druge načine, poput primjerice smanjenjem veličina pakiranja čokolade za koje kupcima nude istu cijenu. Kriza je pogodila brojne svjetske proizvošače čokolade i slatkiša koji, pod pritiskom većih troškova i paralelne inflacije manje-više svega, bilježe manje marže i manje dobiti.
No, kakve su bile posljedice te krizne i vrlo nesigurne 2024. godine za hrvatsku konditorsku industriju, i tko je u njoj dovoljno dobro pozicioniran za buduće trajno visoke cijene kakve analitičari očekuju još barem nekoliko godina?
Po podacima bonitetne platforme CompanyWall daleko najveći proizvođač čokolada i slatkiša u državi je bio i ostao zagrebački Kraš, poznat po svima dragim delicijama kao što su Bajadera i Griotte, ili među djecom popularnom Životinjskom carstvu. Prošle je godine ostvario prihod od gotovo 180 milijuna eura, uz dobit od 6,9 milijuna eura.
Ta kompanija, danas u 55-postotnom vlasništvu Mesne industrije Pivac, je čini se uspjela prebroditi krizu bolje od većine, jer se radi o godišnjem rastu prihoda od 7,6 posto u odnosu na 167,2 milijuna eura, i rastu dobiti od čak 18,8 posto. No, pritom je i pao broj zaposlenih, s 1.652 radnika 2023. na 1.633 koliko su imali 2024. godine.
Kraš je nakon blagog pada godišnjih prihoda u pandemijskoj 2020. godini na 117,9 milijuna eura svake sljedeće godine ostvarivao rast, pa je tako u narednih pet godina do 2024. ostvario rast od gotovo 53 posto, i više nego utrostručio dobit – s 1,9 milijun eura 2020. na 6,9 milijuna prošle godine.
Nakon Kraša smjestio se drugi najveći konditor u zemlji, osječki Kandit, u vlasništvu koncerna Saponia, koji je u 2024. zabilježio prihod od 38,3 milijuna eura, uz gubitak od gotovo 287.000 eura. U odnosu na prethodnu 2023. godinu prihodi su bili gotovo isti (38,7 milijun eura) – no uz ipak ostvarenu dobit od gotovo pola milijuna eura.
Kad se gleda petogodišnje razdoblje, Kandit je između 2020. i 2024. ostvario rast prihoda od 13,8 posto. Dobit je te pandemijske godine bila 1,2 milijun eura, da bi onda krenuo pad – a dvije od naredne četiri godine (2022. i 2024.) je završio u minusu. Prošle godine je Kandit imao 282 zaposlenih, što je također pad u odnosu na 360 godinu ranije.
Na trećem mjestu je požeško Zvečevo, gdje tvrde da su izmislili prvi čokoladu s rižom Mikado, za koju kažu da “suvereno vlada svijetom” od 1964. godine, baš kao i Beatlesi koji su te godine osvojili Ameriku svojim gostovanjem na emisiji Ed Sullivan Show. Osim Mikada, Zvečevo je poznato i po čokoladicama Seka i Braco koje su uljepšavale djetinjstvo brojnim generacijama.
Zvečevo je u travnju prošle godine dotadašnj većinski vlasnik Zdravko Alvir prodao tvrtki iz Dubaija Flexway Adriatic iza koje stoji ruski poduzetnik Denis Štengelov s australskom adresom. Štengelov, tj. Flexway Adriatic, je za 69,25 posto dionica Zvečeva izdvojio gotovo 6,7 milijuna eura.
Tvrtka je te, za njih prijelomne 2024. godine, ostvarila prihod od 13,3 milijuna eura, no uz gubitak od čak 6,1 milijun eura. Godinu ranije Zvečevo je uprihodilo 14,5 milijun eura uz ipak puno manji gubitak, od 115.000 eura.
U odnosu na 11,3 milijun eura 2020. Zvečevo je do 2024. imalo rast prihoda od 17,5 posto, no što se dobiti tiče rezultati su bili vrlo promjenljivi – nakon gubitka od gotovo 560.000 eura 2020. godine uslijedila je dobit od 3,2 milijun eura 2021., pa opet gubitak od preko 842.000 eura 2022. U tom razdoblju broj zaposlenih se smanjio za desetak posto, s 221 radnika 2020. na 202 prošle godine.
Pročitajte još:
Iza tog trojca etabliranih konditorskih kompanija još iz jugoslavenskog vremena je tvrtka Vasiljev, osnovana 1992. u mjestu Vera na krajnjem istoku Hrvatske, tek nekoliko kilometara od granice sa Srbijom. Kompanija je najpoznatija po čokoladnim proizvodima iz linije Choco Royal.
Tvrtka koja je još uvijek u vlasništvu osnivača Radomira Vasilljeva prošle je godine imala gotovo 5,7 milijuna eura prihoda, uz dobit od malo manje od 73.000 eura. Radi se o jednoznamenkastom rastu u odnosu na 2023. kad je prihod bio 5,4 milijuna eura, a dobit nešto više od 68.000 eura.
| Proizvodnja kakao, čokoladnih proizvoda i proizvoda od šećera | |||
|---|---|---|---|
| Naziv kompanije | Prihodi u 2024. | Dobit u 2024. | Broj zaposlenih |
| KRAŠ d.d. | 179.957.434,00 | 6.919.402,00 | 1.633 |
| KANDIT d.o.o. | 38.329.838,05 | -286.826,50 | 282 |
| ZVEČEVO d. d. | 13.331.247,89 | -10.181.545,00 | 202 |
| VASILJEV d.o.o. | 5,690.944,55 | 72.955,42 | 83 |
| Belgian Gourmet d.o.o. | 2.547.254,17 | -553.872,98 | 20 |
| HEDONA d.o.o. | 1.867.542,35 | 211.554,47 | 54 |
| RED POINT 057 d.o.o. | 701.797,39 | 27.150,01 | 15 |
| VRSNA d.o.o. | 495.643,01 | 82.707,32 | 12 |
| LUXOR 2 d.o.o. | 321.004,10 | 30.773,14 | 5 |
| Dalmart d.o.o. | 316.495,41 | 537,39 | 8 |
 *svi podaci su za 2024. godinu, u eurima | |||
