Koliko Europljana osigurava svoju imovinu od klimatskih katastrofa?

Intenziviranje klimatskih promjena posljednjih godina dovelo je do sve češćih i snažnijih ekstremnih vremenskih pojava diljem Europe. Toplinski valovi postaju dugotrajniji i intenzivniji, suše pogađaju poljoprivredu i opskrbu vodom, dok obilne kiše i poplave uzrokuju velike materijalne štete i ugrožavaju ljudske živote. Oluje i jaki vjetrovi sve su razorniji, a obalna područja suočavaju se s porastom razine mora i erozijom.

Ove klimatske opasnosti više nisu izolirani incidenti, već postaju nova stvarnost s kojom se društva moraju sustavno nositi.

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), Europa je jedan od kontinenata koji se najbrže zagrijava, što dodatno povećava rizik od ekstremnih vremenskih događaja. Posljedice se osjećaju u različitim sektorima, od zdravstva i energetike do prometa i poljoprivrede, a troškovi sanacije šteta iz godine u godinu rastu.

U takvom kontekstu, građani sve češće prepoznaju potrebu za osobnom i financijskom zaštitom. Novo istraživanje Europske agencije za okoliš (EEA) pokazalo je da 40 posto ispitanika sada ima policu osiguranja koja pokriva klimatske opasnosti. Taj podatak upućuje na rastuću svijest o rizicima povezanima s klimatskim promjenama, ali i na činjenicu da značajan dio stanovništva još uvijek ostaje nezaštićen.

Pitanje prilagodbe klimatskim promjenama stoga postaje ključno, kako na razini pojedinaca, tako i u okviru javnih politika i europskih strategija otpornosti. Osim mikrodržava, zemlje s najvišim stopama osiguranih kućanstava su Slovenija (66 posto), Mađarska (58 posto), Češka (53 posto) i Francuska (51 posto).

Na drugom kraju spektra su Švedska (18 posto), Grčka (23 posto), Hrvatska (25 posto) i Bugarska (27 posto). Razaranja koja je prouzročio ciklon Harry na Siciliji, gdje se urušilo četiri kilometra brda, što je dovelo do evakuacije više od 1.500 ljudi, kao i poplave koje je donijela oluja Marta u Portugalu i Španjolskoj, ponovno su potaknule raspravu o mjerama sprječavanja klimatskih katastrofa.

Dok Europljani poduzimaju korake kako bi se financijski osigurali, isto se ne može reći za mjere fizičke zaštite njihove imovine od poplava.

Prema EEA-i, 87 posto kućanstava nema mjere zaštite od poplava, kao što su poboljšani sustavi odvodnje ili brane od poplava. U južnoj Europi – vjerojatno najugroženijem području na kontinentu, ta brojka ide do 89 posto, s još većim postotkom nezaštićenih nekretnina u Italiji (90 posto) i Španjolskoj (93posto), zemljama koje su posljednjih desetljeća više puta pogađale ekstremne vremenske prilike.

Osim osobne pripremljenosti, razina zabrinutosti je visoka, posebno u južnoj i srednjoj Europi. Grci su najviše zabrinuti u EU zbog velikih poplava (94 posto), a slijede ih portugalski građani (91 posto) i Bugari (90 posto). Možda iznenađujuće, 17,5 posto španjolskih stanovnika kaže da ih rizici od poplava uopće ne brinu, dok isto kaže 14 posto stanovništva u Italiji.

U većem dijelu Europe niska percepcija preventivnih mjera od strane vlasti samo povećava zabrinutost. U EU-u 76 posto ispitanika kaže da nisu vidjeli nikakve sustave za ublažavanje poplava u blizini svojih domova, kao što su, na primjer, nasipi ili bazeni za zadržavanje kišnice. Percepcija je znatno veća u vezi s upozorenjima ili obavijestima o ekstremnim vremenskim uvjetima, poput tekstualnih poruka, poziva ili medijskog izvještavanja, pri čemu ih samo 43 posto građana EU nije primijetilo u svom lokalnom području.

Poljska (93 posto) ima najvišu stopu percepcije javne uzbune, a slijede Portugal (90 posto), Rumunjska i Luksemburg (po 86 posto) te Grčka (85 posto).