Koja su zanimanja sve traženija, a koja odlaze u prošlost?

Istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma iz 2025. godine pokazuje smjer kretanja svjetskog gospodarstva a iz njega je vidljivo kako oko 60 posto poslodavaca zna da će u narednih pet godina morati napraviti transformaciju poslovanja.

Dvije trećine poslodavaca smatra i da će to teško napraviti zbog toga što misle da će im nedostajati znanja i vještina kod zaposlenika, rekao je Mislav Balković, predsjednik Udruge obrazovanja Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i član Izvršnog odbora HUP-a.

Iz tog istraživanja, kako je rekao, vidljiva su tri globalna megatrenda koja će utjecati na poslovanje.

„Prvi megatrend je vezan za digitalnu tehnologiju, za umjetnu inteligenciju, podatkovnu znanost i sve što ide uz nju. Drugi megatrend je vezan za automatizaciju i robotizaciju na raznim mjestima u gospodarstvima. I treći za energetiku, za obnovljive izvore. Kad gledate ta tri trenda, poslodavci procjenjuju da će oni utjecati na 22 posto od svih zaposlenika na svjetskom tržištu rada“, rekao je Balković gostujući na HRT-u.

U narednih pet godina očekuje se i da će biti otprilike 14 posto potpuno novih zanimanja, dok bi oko osam posto zanimanja moglo nestati ili se značajno transformirati.

„Dobitnici će biti, možda neočekivano, zanimanja koja su u direktnom kontaktu s korisnikom ili koja su u direktnom kontaktu sa samim procesom, znači građevinski radnici, radnici u dostavi, medicinske sestre i slično. Druga velika skupina dobitnika ili mjesta gdje će se najviše razvijati gospodarstvo su ona vezana za tehnologiju. Dakle, podatkovna znanost, IT sigurnost, programiranje, financijska industrija vezana za Fintech i u energetici oni koji će se baviti obnovljivim izvorima“, rekao je Balković.

Najviše će se izgubiti službeničkih radnih mjesta, ocjenjuje, posebice službeničkih mjesta koji obuhvaćaju poslove unosa podataka, bankarski službenici i slično.

Naglasio je kako je već sada vidljivo da će zanimanje broj jedan biti – stručnjak za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju. Drugo područje koje je vrlo atraktivno i traženo je računalna sigurnost, potom analitičar tržišta, zanimanja u financijama koja su vezana za Fintech i razumijevanje tehnologije u financijama, programeri i ostala srodna zanimanja.

Bit će tražena i zanimanja koja ne spadaju u sferu tehnologije, kao što su psiholozi.

„Također, starenje populacije će tražiti sve više onih koji će nam u tome pomoći u sferi medicine i zdravstva. Više na razini zanimanja koja su nešto niža razina obrazovanja nego sami liječnici. Ali i jedni drugi bit će sve više traženi. I obrazovanje budući da su pred civilizacijom veliki iskoraci u obrazovanju da bi uopće gospodarstvo moglo ići dalje. Tehnologija se toliko brzo mijenja da ćemo morati pomoći svima da to uhvate“, rekao je Balković.

Kreativna zanimanja također su među onima koje tehnologija ne bi trebala zamijeniti, predsjednik Udruge obrazovanja Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i član Izvršnog odbora HUP-a.

„Tehnologija se manje više svodi na korištenje postojećeg znanja i kreativnosti koju su stvorili ljudi i kombiniranja nekih novih rješenja iz toga. Fundamentalno kreiranje novih vrijednosti u umjetnosti, u multimediji, na raznim mjestima je ono što mogu napraviti samo ljudi i to će definitivno i dalje biti vrlo traženo. Što se tiče novinara, informacije su danas ključna vrijednost i kompanija i društava. Analitičari su oni koji će tražiti informacije, novinari ih kreiraju, tako da mislim da se ne trebate bojati“, poručio je Balković.

Visokokvalificirani radnici u EU

U 2023. godini oko 89.000 visokokvalificiranih radnika izvan Europske unije dobilo je Plavu kartu EU, dozvolu za rad i boravak za visokokvalificirane osobe izvan EU

Njemačka je izdala najveći broj – 69.000 ili 78 posto svih plavih karata EU, pokazuju podaci Eurostata, europskog ureda za statistiku. Druga je Poljska sa 7.000 izdanih Plavih karata ili osam posto, te Francuska, koja je izdala 4.000 ili četiri posto.

Građanima Indije izdano je najviše plavih karata EU u 2023. – 21.000 ili 24 posto svih izdanih plavih karata u EU, a slijede građani Rusije, kojima je izdano 9.000 ili 11 posto ovih dozvola, te Turske (6.000 ili sedam posto) i Bjelorusije (5.000 ili pet posto).

Što se tiče dozvola za državljane izvan EU, koji žele studirati i istraživati, zemlje EU su 2023. godine izdale 451.000 dozvola.

„Njemačka je izdala najviše takvih odobrenja (144.000 ili 32 posto svih dozvola u EU), a slijede Francuska (117.000 ili 26 posto) i Španjolska (55.000 ili 12 posto). Glavni primatelji bili su građani Indije (50.000 ili 11 posto svih dozvola u EU), Kine (47.000 ili 10 posto), Maroka (22.000 ili pet posto) i Sjedinjenih Američkih Država (21.000 ili pet posto)“, pokazuju podaci Eurostata. Hrvatska je u ovom periodu izdala 400 Plavih karata.

U 2023. godini članice EU izdale su ukupno 10.800 dozvola za premještaj unutar tvrtke koje omogućuju građanima izvan EU da budu upućeni iz tvrtke koja posluje izvan EU u podružnicu u jednoj od zemalja EU.

Najveći broj takvih dozvola izdan je u Nizozemskoj – 2.700 ili 25 posto svih dozvola, Njemačkoj i Mađarskoj (obje 1.900 ili 18 posto), Francuskoj (1.500 ili 14 posto) i Španjolskoj (1.100 ili deset posto). Većina tih dozvola izdana je građanima Indije (3.900 ili tri posto svih dozvola), Kine (1.600 ili 14 posto) i Južne Koreje (1.300 ili 12 posto).

Nedostatak radne snage gorući je problem koji opterećuje hrvatsko gospodarstvo, a do 2030 godine Hrvatska će trebati 400.000 stranih radnika.

Sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2023. godine ukupno je izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova za 2023. godinu. Te godine, najveći broj dozvola izdan je za sektor graditeljstva i to državljanima BiH i Srbije, dok su državljani Nepala bili na trećem mjestu po broju izdanih dozvola.

Već godinu kasnije, u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2024. godine, ukupno je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, a po državama najzastupljeniji su bili radnici iz BiH i Nepala, dok su na trećem mjestu bili državljani Nepala.

No, prema podacima koji obuhvaćaju 2024. godinu, ogromna većina radi niskokvalificirane poslove, dok je visokoobrazovanih među njima samo 0.6 posto.

U razdoblju od 01. siječnja do 30. travnja 2025. godine, prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH (MUP) ukupno je izdano 68.213 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u djelatnostima turizma i ugostiteljstva (21.480), graditeljstva (21.324), industrije (9.023), Prometa i veza (5.235) te Trgovine (3.572).