Prošle godine najveći porast cijene u Europskoj uniji (EU) među prehrambenim proizvodima imala je čokolada, i to za 17,9 posto, a razlog je suša u Zapadnoj Africi što je povećalo cijene kakaa.
Iako je inflacija u 2025. u EU iznosila 2,5 posto, kod cijena hrane i bezalkoholnih pića bila je 3,3 posto.
Čokolada se ističe jer je na drugom mjestu smrznuto voće s 13 posto, a na trećem mjestu govedina i teletina gdje je brojka rasta 10 posto.
Slijede jaja sa stopom od 8,4 posto i maslac sa 8,3 posto, dakle skoro 10 postotnih bodova manje no što je slučaj čokolade.
No, ni kod čokolade nije u svim članicama bilo isto. Naprotiv. Cijena je u Slovačkoj porasla za 6,6 posto, a u Poljskoj za čak 32,6 posto.
U Hrvatskoj je čokolada poskupjela 15 posto, jednako kao u Austriji, što je nešto niže no što je prosjek u EU.
U Sloveniji je rast bio 17 posto, a u Njemačkoj 18 posto.
Eurostat je objavio podatke i za neke zemlje kandidate, pa je tako u Srbiji čokolada poskupjela za visokih 25 posto, u Crnoj Gori 21 posto, a u Sjevernoj Makedoniji za 20 posto. Zanimljivo je da je u Albaniji godišnje poskupljenje bilo tek 1,6 posto, dok je u Turskoj to bilo 44 posto iako turska brojka možda nije najbolja za usporedbu jer uključuje sve proizvode s kakaom i odnosi se na godišnju stopu za siječanj 2026.
U Švicarskoj, koja je poznata po čokoladi, cijena je rasla 12 posto.
Baltičke zemlje su također imale visoki rast cijena čokolade. U Estoniji i Litvi to je 31,5 posto te u Latviji 25,9 posto, a među njih se ugurala Rumunjska gdje je porast bio 26,1 posto.
Rast cijene je bio veći od EU prosjeka u 13 zemalja članica.
Cipar, Luksemburg i Italija su članice gdje je cijena, uz Slovačku, ponajmanje rasla, i to u rasponu od osam do 11 posto.
Belgija, koja je također poznata po proizvodnji čokoladnih proizvoda, vidjela je stopu rasta cijena od 12,3 posto.
Foto: Freepik.com
Proizvodnja kakaa je visoko koncentrirana u Zapadnoj Africi, posebice u Gani i Obali Bjelokosti, a u sezoni 2023-24 proizvodnja je tamo snažno pala zbog suše i bolesti biljke.
Na kakao otpada između 10 i 20 posto troška proizvodnje čokolade. Njegove cijene su narasle s 3,28 dolara za kilogram u 2023. na 7,80 dolara u prošloj godini.
No, zašto je rast cijene čokolade toliko različit?
Po riječima Emiliana Magrinija koji kao ekonomist radi za Organizaciju za poljoprivredu i hranu (FAO) Ujedinjenih naroda, razlozi su u domaćoj strukturi tržišta pojedinih zemalja i stupnju integracije nacionalne industrije čokolade.
Tako zemlje kao što su Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska ili Švicarska, koje imaju veliku proizvodnju čokoladnih proizvoda, obično imaju niži rast cijena.
Pročitajte još:
“Na tim tržištima velike i vertikalno integrirane tvrtke su sposobnije apsorbirati visoke troškove kakaa prilagodbom marži, dugoročnim ugovorima i raspoređivanjem troška na različita tržišta”, izjavio je za Euronews Magrini.
Dodaje da razlike u troškovima radne snage i energije, zatim u cijenama ključnih sastojaka kao što su mlijeko i šećer, tečajne razlike i razina konkurencije među prodajnim lancima također utječu na različit porast konačne cijene čokolade.
