Kineski znanstvenici otkrili su svjetleće biljke koje bi mogle osvjetljavati gradove bez struje

Koristeći gene krijesnica i svjetlećih gljiva, znanstvenici su stvorili biljke koje svijetle u mraku. Kineski znanstvenici otkrili su genetski modificirane biljke sposobne svijetliti u mraku, a istraživači tvrde da bi ovo otkriće moglo transformirati urbanu rasvjetu, turizam i održivi dizajn.

Razvijene korištenjem tehnologije uređivanja gena, bioluminiscentne biljke emitiraju blagi prirodni sjaj nakon što su istraživači uspješno prenijeli gene koji proizvode svjetlost iz krijesnica i svjetlećih gljiva u biljne stanice.

Do sada je više od 20 vrsta – uključujući orhideje, suncokrete i krizanteme – već genski modificirano da svijetli noću. „Rođen sam na selu. Tada moja obitelj nije imala novca, pa noću nisam mogao ništa drugo nego ležati u visećoj mreži u djedovom bambusovom šumarku kako bih se rashladio. Krijesnice su mi često slijetale na ruke“, prisjetio se dr. Li Renhan, osnivač biotehnološke tvrtke Magicpen Bio i doktorirao na Kineskom poljoprivrednom sveučilištu.

Godinama kasnije, dok je proučavao genetsko uređivanje, Li je počeo istraživati ​​mogu li se ti isti biološki mehanizmi prenijeti u biljke. „Željeli smo prenijeti gene životinja, poput gena krijesnica, u biljke kako bi i one mogle svijetliti noću. Posvećeni smo tome da ovu tehnologiju uvedemo u kulturni turizam i noćno gospodarstvo. Zamislite dolinu ispunjenu biljkama koje svijetle u mraku, to bi bilo kao da svijet ‘Avatara’ donesemo na Zemlju.“

Biljke su nedavno javno predstavljene na Zhongguancun Forumu, gdje su istraživači ispitivali eksperimentalne uzorke i prikazali cvijeće koje emitira vidljivu svjetlost bez vanjskih izvora energije. Prema Liju, potencijal tehnologije nadilazi estetiku. Bioluminiscentne biljke mogle bi osvjetljavati parkove i javne prostore bez struje, oslanjajući se samo na vodu i hranjive tvari za funkcioniranje.

„Osim turizma, mogli bismo ih koristiti i u gradskim parkovima bez potrebe za električnom energijom“, objasnio je, opisujući sustav kao vrlo učinkovit i niskougljični. „Ovim postrojenjima nije potrebna struja. Trebaju im samo voda i gnojivo. Štede energiju, smanjuju emisije i mogu osvjetljavati gradove noću.“

Istraživači kažu da slične tehnike već pomažu znanstvenicima da promatraju kako se bolesti razvijaju na staničnoj razini, ubrzavajući otkrivanje lijekova i poboljšavajući liječenje prethodno teških stanja. U poljoprivredi su znanstvenici, uređivanjem gena osjetljivosti u riži, uzgojili nove sojeve otporne na više štetnika, pružajući čvrste temelje za globalnu sigurnost hrane.