Kineska središnja banka objavila je da je obustavila otkup državnih obveznica, što je izazvalo rast prinosa i potaknulo nagađanja da je ovaj potez usmjeren na obranu oslabljene valute. Kao razlog obustave, ova središnja banka je navela nedostatak obveznica na tržištu, a otkupi su bili dio njezinih mjera za ublažavanje monetarne politike.
Međutim, ovaj potez podudara se s naglim rasprodajama na drugim glavnim tržištima obveznica diljem svijeta, što prema analitičarima sugerira da kineska središnja banka pokušava osigurati rast prinosa na domaćem tržištu u skladu s globalnim trendovima.
Očekuje se i da će kineska središnja banka ove godine primijeniti najagresivnije monetarne mjere u posljednjem desetljeću kako bi potaknula gospodarstvo i ublažila posljedice nadolazećih povećanja američkih carina, iako time riskira brzo iscrpljivanje svojih mogućnosti. Ova najava, navodi Reuters, ističe i ograničenja njezinih resursa u suočavanju sa sve izazovnijim gospodarskim okruženjem.
Analitičari upozoravaju na kompliciranu provedbu politike zbog nekoliko faktora: rizika od odljeva kapitala i devalvacije valute, slabe domaće potražnje za kreditima te sve manjeg prostora za snižavanje kamatnih stopa i ubacivanje likvidnosti smanjenjem omjera obveznih rezervi – količine novca koju banke moraju držati kao pričuvu.
Daljnji otkupi obveznica, smanjenje kamatnih stopa ili povećanje likvidnosti mogli bi dodatno pritisnuti juan, potencijalno uzrokujući odljev sredstava potrebnih za domaći rast u inozemstvo.
Guverner Kineske središnje banke, Pan Gongsheng, u rujnu je naglasio mogućnost novog smanjenja omjera obveznih rezervi do kraja godine, ovisno o tržišnim uvjetima. Međutim, to se još nije dogodilo unatoč blažem stavu monetarne politike.
Dodatno monetarno popuštanje moglo bi kratkoročno podržati gospodarstvo, ali i potaknuti stvaranje balona na imovinskim tržištima dugoročno. Središnja je banka više puta upozorila da bi rast cijena obveznica, koji je spustio prinose na rekordno niske razine, mogao ugroziti financijsku stabilnost kada tržišta promijene smjer.
„Kratkoročno nasuprot dugoročnom, unutarnji faktori naspram vanjskih i tečaj naspram kamatnih stopa – ovo su višestruki sukobi,” rekao je Xing Zhaopeng, viši kineski strateg ANZ-a.
Suočeni s deflacijskim pritiscima i sve većim izazovima za već posrnuli rast, kineski čelnici su u prosincu zamijenili „prudentnu” monetarnu politiku, koja postoji 14 godina, s „umjereno labavim” pristupom.
Glavna stopa kineske središnje banke, sedmodnevna obrnuta Repo stopa, iznosi 1,5 posto nakon ukupnog smanjenja od 30 baznih bodova u 2024. godini. To je 203 baznih bodova manje nego u svibnju 2012., kada su podaci prvi put postali javno dostupni.
„Teoretski, donja granica kamatnih stopa je nula, kao što se vidi u SAD-u i Japanu. Međutim, ne vjerujem da će kineske stope pasti na nulu,” rekao je Larry Hu, glavni kineski ekonomist u Macquarieu.
Hu predviđa i smanjenje stope za 40 baznih poena, što bi i dalje bilo najagresivnije godišnje smanjenje od 2015. godine.
„Ako potražnja za kreditima ne poraste, daljnja smanjenja kamatnih stopa možda neće povećati zaduživanje, već bi mogla stvoriti financijske balone,” rekao je Hu, dodajući da bi to također moglo smanjiti profitabilnost banaka i povećati rizike odljeva kapitala zbog brzog slabljenja valute i smanjenja povjerenja u gospodarstvo.
Pročitajte još:
Smanjeni prostor za smanjenje kamatnih stopa i omjera obveznih rezervi također bi mogao otežati provedbu reformi kineske središnje banke, čiji je cilj smanjiti oslanjanje na kvantitativne mjere i više koristiti kamatne stope za prijenos politike.
„Umjereno labava monetarna politika uključivat će i kamatne i kvantitativne mjere,” rekao je Xu Hongcai, zamjenik ravnatelja komisije za ekonomsku politiku pri kineskoj Asocijaciji za znanost o politici.
