Kineska potrošnja blago porasla za blagdane

Ilustracija: jian gao / Pixabay

Potrošnja Kineza koji su prošli tjedan putovali širom te zemlje za prvomajske praznike porasla je za 8 posto godišnje, na 180,27 milijardi yuana (24.92 milijarde dolara), ali je još uvijek ispod razine iz vremena prije pandemije. Međutim, rast kineskog uslužnog sektora usporio je u travnju na najniže stope u posljednjih sedam mjeseci.

Praznici kojima se obilježava 1. svibnja u Kini traju pet dana, i jedan je od najduljih neradnih razdoblja u godini. Ekonomska aktivnost u tom periodu svake godine se pomno promatra kao barometar optimizma kineskih potrošača. Domaća potrošnja u tom drugom po veličini svjetskom gospodarstvu već neko vrijeme je na niskim razinama, zbog sporog ekonomskog rasta i višegodišnje krize na tržištu nekretnina – a posljedice američko-kineskog trgovinskog rata mogle bi dodatno pogoršati situaciju.

Kinesko ministarstvo turizma zabilježilo je 314 milijuna domaćih putovanja tijekom blagdana, što je povećanje za 6,5 posto u odnosu na godinu ranije, dok je broj platnih transakcija obavljenih preko popularne mobilne aplikacije Weixin Pay rastao za više od 10 posto, uz zamjetno povećanje potrošnje u restoranima.

U tih pet neradnih dana 10,9 milijuna ljudi ušlo je i izašlo iz zemlje, što predstavlja povećanje od 28,7 posto u usporedbi sa 2024. godinom. Od toga su 1,1 milijuna bili stranci, što predstavlja nagli skok od 43,1 posto godišnje, priopćila je državna novinska agencija Xinhua.

Međutim, prosječna potrošnja, u vrijeme praznika kojeg Kinezi obično koriste za putovanja radi obiteljskih okupljanja, povećala se za samo 1,5 posto, na 574,1 yuana (79 dolara), vidi se iz izračuna agencije Reuters iz službeno objavljenih podataka. To znači da je i dalje ispod razine iz posljednje predpandemijske 2019. godine, kada je potrošnja po glavi stanovnika iznosila 603,4 yuana.

Kinodvorane su imale značajan pad prodaje ulaznica, pa je u pet prazničnih dana na box officeu ostvaren prihod od 747 milijuna yuana (102 milijuna dolara), ili tek oko polovice u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Istovremeno, anketa privatnog sektora od utorka je pokazala da je u kineskom uslužnom sektoru u travnju usporio rast novih narudžbi u usporedbi s ožujkom, jer ga sad dodatno opterećuje neizvjesnost oko američkih carina.

Unatoč nešto snažnijem gospodarskom rastu nego što se očekivalo u prvom tromjesečju, potaknutog državnim poticajima, kinesko gospodarstvo i dalje se bori s rizikom od deflacije. Indeks menadžera nabave (Caixin PMI) pao je na 50,7 u odnosu na 51,9 u ožujku, što je najniža razina još od rujna prošle godine – iako je još uvijek u pozitivnom rasponu, jer 50 označava granicu između rasta i kontrakcije.

To je uglavnom u skladu sa službenim podacima, koji su pokazale da se aktivnost uslužnog sektora smanjila na 50,1, s 50,3 u prethodnom mjesecu. Smatra se da je Caixin PMI bolji indikator trendova za izvozno orijentirane kompanije i manje tvrtke. Caixin anketa uslužnog sektora pokazala je da se poslovni rast usporio na najnižu stopu od prosinca 2022. godine, iako su izvozne narudžbe neznatno porasle, djelomično i zbog oporavka turizma.

Pad indeksa Caixin PMI “dodatni je dokaz da trgovinski rat opterećuje gospodarsku aktivnost u Kini, čak i izvan proizvodnog sektora. Jasno je da je potrebno imati određeni oprez, no smatramo da kineske kompanije možda precjenjuju štetu koju će napraviti američke carine,” rekla je ekonomistica za Kinu pri tvrtki Capital Economics Zichun Huang.

A kineski uslužni sektor je ogroman – 2023. godine 48 posto svih zaposlenih u Kini radilo je u toj grani, i taj sektor je prošle godine bio zaslužan za 56,7 posto cijelog kineskog BDP-a. Međutim, astronomske carine američkog predsjednika Donalda Trumpa mogle bi teško pogoditi proizvodni sektor i time usporiti zapošljavanja poduzeća i optimizam potrošača. Poslovno raspoloženje u uslužnom sektoru raslo je najsporijim tempom još od veljače 2020., pri čemu kompanije kao razlog za najveću zabrinutost navode američke carine.

Pružatelji usluga već drugi mjesec zaredom smanjuju broj zaposlenih kako bi smanjili troškove, što je dovelo i do povećanja neriješenih poslova na čekanju, koji su se sad po prvi put ove godine povećali. Kompanije također pokušavaju sniziti cijene kako bi privukle kupce, bez obzira na rast ulaznih troškova.

Ekonomist iz banke ING u Hong Kongu, Lynn Song, rekao je da, za razliku od dosadašnjih vladinih mjera poticaja za kupnju određenih proizvoda, poput kućanskih aparata, zasad nema političke podrške za poticanje potrošnje usluga. Jedno od mogućih kratkoročnih rješenja bi bilo poticanje domaće potražnje izdavanjem vaučera za usluge, dok bi dugoročno trebalo poboljšati kvalitetu, dostupnost i raspon usluga.

Jedan odgovor

  1. Porast je porast bio blag ili visok, ali ja moram primjetiti ovu informaciju o trajanju neradnih dana kada je u pitanju praznik 1.svibnja i pohvaliti!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari