Očekuje se da će energetika biti jedna od glavnih tema na dnevnom redu kada se ruski i kineski čelnici Vladimir Putin i Xi Jinping sastanu sljedećeg tjedna u Kini.
Međutim, ne očekuje se nikakav napredak oko planirane izgradnje plinovoda Sila Sibira 2 vrijednog 13,6 milijardi dolara, koji bi nakon izgradnje trebao dovoditi oko 50 milijardi kubičnih metara (bcm) plina godišnje na sjeverozapad Kine, izvijestio je Reuters, pozivajući se na izvore iz plinskog sektora.
Umjesto toga, Kina razmišlja o povećanju količina ruskog plina koji se isporučuje preko postojećeg plinovoda Sila Sibira 1, preko kojeg iz ruske pokrajine Jakutije u Kinu stiže 38 bcm plina godišnje.
Rusija bi svakako htjela proširiti izvoz nafte i plina u azijske zemlje, nakon što je ostala bez europskih tržišta uslijed sankcija potaknutih ruskom invazijom na Ukrajinu početkom 2022. godine.
Više od 50 godina Rusija je opskrbljivala Europu plinom iz nalazišta u zapadnom Sibiru, gdje se proizvodilo oko 180 bcm plina godišnje, tj. 40 posto europskih potreba za plinom, od čega je Moskva zarađivala 90 milijardi dolara godišnje.
Rusija je krajem 2019. preko Sile Sibira 1 počela isporučivati plin iz istočnog Sibira u Kinu. Područja proizvodnje u zapadnom i istočnom Sibiru još uvijek nisu međusobno povezana, a Moskva je planirala preusmjeriti plin sa nalazišta u zapadnom dijelu Sibira prema Kini, izgradnjom novog plinovoda Sila Sibira 2.
Ruski Gazprom je isprva projektirao taj plinovod kako bi natjerao Kinu i Europsku uniju da se natječu za plin dobiven na tim poljima. Projekt je postao još važniji za Moskvu nakon što je Europska unija prekinula s većinom uvoza ruskog plina 2022. godine.
Međutim, Moskva i Peking se u posljednje tri godine nisu uspjeli dogovoriti oko cijene plina i financiranja izgradnje plinovoda koja još nije ni počela, iako pregovori o tome traju već desetak godina. Kina ima sve veću domaću proizvodnju plina, kao i rastuću proizvodnju obnovljivih izvora energije, što smanjuje njene potrebe za uvoznim energentima. Ipak, geopolitički rizici, poput potencijalnih sankcija, čine uvoz iz Rusije privlačnim.
Gazprom i kineska državna naftna tvrtka China National Petroleum Corporation (CNPC) sad pregovaraju o povećanju opskrbe plinom kroz postojeći plinovod Sila Sibira 1 za oko 6 bcm godišnje, počevši od 2031. godine, navodi Reuters izjavu neimenovanog izvora iz Pekinga.
Takve nove dodatne količine ruskog plina mogle bi godišnje donijeti 1,5 milijardi dolara Gazpromu, po Reutersovom izračunu na temelju cijene od oko 250 dolara za 1.000 kubičnih metara.
Kineski državni monopolist za infrastrukturu PipeChina pokrenuo je istraživanje o proširenju domaće distributivne mreže, koja bi trebala pripremiti kineski sustav za primanje većih količina plina preko plinovoda Sila Sibira 1. Izgradnja proširenih kapacitete bi mogla početi u drugoj polovici 2026. godine.
Rusija i Kina razmatraju povećanje protoka plina u plinovodu Sila Sibira 1, na 45 bcm, potvrdio je i Sergej Sanakoev, iz Centra za azijsko-pacifička istraživanja u Moskvi, koji je bio i uključen u pregovore Rusije i Kine o energetici.
Pročitajte još:
Gazprom je i službeno rekao da bi postojeći plinovod mogao crpiti više od nominalnog maksimalnog kapaciteta od 38 bcm. “To također ne znači napuštanje projekta Sila Sibira 2,” rekao je Sanakoev.
Rusija bi također uskoro trebala početi sa slanjem prirodnog plina u Kinu drugim plinovodom s ruskog pacifičkog otoka Sahalina 2027. godine. U planu je da se sa Sahalina šalje 10 bcm godišnje.
