Kina uzvraća udarac u novoj rundi trgovinskog rata

Kina je u utorak odgovorila na najavljene namete američkog predsjednika Trumpa na uvoz kineske robe, u novom poglavlju trgovinskog rata između dvije najveće ekonomije na svijetu.

Potez Pekinga uslijedio je nakon što su lideri Kanade i Meksika uspjeli uvjeriti Trumpa da ipak odgodi primjenu dodatnih američkih carina od 25% na uvoz robe iz tih zemalja.

No, u 6:01 ujutro po hrvatskom vremenu na snagu je stupila Trumpova odluka o nametanju carina od 10%. Američki predsjednik kaže da je do toga došlo jer, po njegovom mišljenju, Kina ne čini dovoljno na suzbijanju ilegalne trgovine narkoticima koji završavaju u SAD-u.

Nekoliko minuta kasnije kinesko ministarstvo financija priopćilo je kako će uzvratiti pristojbom od 15% na uvoz američkog ugljena i ukapljenog plina, te 10% na uvoz sirove nafte, poljoprivredne opreme, i nekih automobila. Kineske mjere trebale bi se primjenjivati od 10. veljače.

Osim toga, kineske vlasti su najavile i pokretanje anti-monopolističke istrage protiv američke tražilice Google, a na svoj popis “nepouzdanih entiteta” uvršteni su i američka korporacija PVH, koja upravlja modnim markama kao što su Calvin Klein i Tommy Hilfiger, kao i biotehnološka tvrtka Illumina, koja se bavi sustavima za analizu i sekvenciranje gena.

Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je i da će uvesti ograničenja na izvoz rijetkih sirovina poput volframa, telurija, molibdena, bizmuta i indija, navodeći kao razlog “zaštitu interesa nacionalne sigurnosti,” javlja agencija Reuters. Kina kontrolira većinu svjetske trgovine rijetkim zemnim elementima, ključnih sastojaka za energetsku tranziciju.

Dan ranije, Trump je u “posljednji čas” odgodio primjenu najavljenog nameta od 25% za Kanadu i Meksiko. U zamjenu za neke ustupke vezane za nadzor kopnene granice, Trump je nakon razgovora s kanadskim i meksičkim dužnosnicima pristao na odgodu od 30 dana.

U slučaju Kine do toga nije došlo, a u međuvremenu su iz Bijele kuće priopćili da će Trump razgovarati s kineskim liderom Xi Jinpingom tek krajem ovog tjedna.

U svom prvom mandatu na čelu SAD-a Trump je 2018. godine pokrenuo veliki trgovinski rat s Kinom. Kao povod za uvođenje carina na kineski uvoz Trump je uporno navodio veliki trgovinski deficit SAD-a u odnosu na Kinu. U sljedeće dvije godine Kina i SAD su postupno uvodile namete na međusobni uvoz robe, što je naposljetku dovelo do narušavanja globalnih lanaca opskrbe, kao i velike štete za svjetsku ekonomiju. 

Trump je već najavio da bi mogao i pooštriti mjere protiv Kine ako Peking ne učini više na suzbijanju priljeva fentanila, opasnog opioida, u SAD. Kineski odgovor je bio da je fentanil “problem Amerike” – i najavila osporavanje legalnosti američkih nameta pred svjetskom trgovinskom organizacijom WTO.

Kina uvozi skromne količine američke nafte – u 2024. godini iz SAD-a je došlo tek 1,7% ukupnog uvoza, vrijednog oko 6 milijardi dolara.

Što se tiče ukapljenog plina, Peking je još 2019. uveo namet na američku proizvodnju, kao odgovor na američke carine. U međuvremenu se uvoz američkog ukapljenog plina udvostručio, na 4,16 milijuna tona godišnje, procijenjene vrijednosti 2,4 milijarde dolara.

U ponedjeljak su azijske burze prvo porasle uslijed kratkotrajnog optimizma zbog dogovora s Kanadom i Meksikom, da bi onda sav rast bio poništen blagim padom nakon što je slična odgoda u slučaju Kine izostala. Američki dolar je ojačao, kineski yuan je zabilježio pad, a s njim je pala vrijednost i australskom dolaru.

U međuvremenu, došlo je do barem privremenog smanjenja napetosti kod najbližih američkih susjeda, nakon što su kanadski premijer Justin Trudeau i predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum rekli da će pojačati nadzor granice, kao odgovor na Trumpove inzistiranje da moraju više učiniti po pitanju suzbijanja ilegalne imigracije i šverca droge. 

Zbog ipak postignutog dogovora, uvođenje američkog nameta od 25% odgađa se na 30 dana, s početkom u utorak.

Kanadske vlasti su pristale na granicu sa SAD-om postaviti novu tehnologiju i više ljudstva, te aktivnije surađivati s Amerikancima u borbi protiv organiziranog kriminala, prekograničnog krijumčarenja fentanila, te pranja novca.

Ottawa je još u prosincu najavila plan za pooštravanje nadzora granice za koji će izdvojiti 1,6 milijardi kanadskih dolara.

Trump, koji je u komentarima u posljednje vrijeme isticao da bi Kanada “mogla postati 51. američka savezna država,” u ponedjeljak je nakon dva razgovora s kanadskim premijerom Trudeauom na društvenim mrežama kritizirao Kanadu jer “ne dopušta američkim bankama da tamo posluju,” izvijestio je javni servis Radio Canada.

Trump dosad nije spominjao bankarski sektor. Iako su američke banke prisutne na kanadskom tržištu u segmentu investicijskog i poslovnog kreditiranja, potrošačko bankarstvo je gotovo potpuno u rukama domaćih kanadskih banaka, koje moraju poslovati po strogim propisima kojima je cilj zaštita korisnika od potencijalnih bankrota novčarskih institucija.

Meksička vlada je pristala poslati 10.000 pripadnika meksičke Nacionalne garde na granicu sa SAD-om, kako bi zaustavio priljev ilegalnih migranata i droge.

Iako Trump u svojim duštvenim objavama to nije spomenuo, meksička predsjednica Scheinbaum je rekla da je dio dogovora bio i američko obećanje da će raditi na suzbijanju priljeva oružja koje krijumčari iz SAD-a donose u Meksiko.

Po istraživanju novinara TV kuće CBS iz 2023. meksički narko-karteli preko razvijenih krijumčarskih mreža dobavljaju velike količine “običnog” i vojnog oružja iz Amerike, uključujući i minobacače, teške strojnice, i slično.

Trump je u nedjelju najavio da mu je sljedeća meta na popisu Europska unija – ali nije objasnio kada bi se to moglo dogoditi, niti koja roba bi mogla biti pogođena novim američkim nametima.

U međuvremenu su se čelnici 27 država članica EU sastali na neslužbenom summitu u Bruxellesu u ponedjeljak. U zajedničkoj izjavi su najavili da je Europa spremna na borbu protiv američkih barijera – ali su i pozvali američku stranu na pregovore da do toga ne dođe. SAD je najveći vanjskotrgovinski partner Europske unije.

Trump je također komentirao kako bi Velika Britanija, koja je nakon referenduma o Brexitu 2016. i formalno napustila EU 2020. godine, mogla biti pošteđena novih carina.