Kina uvela carine od 125 posto na američki uvoz u novom udarcu za tržišta i burze

Peking je u petak povisio carine na američku robu na 125 posto, kao odmazdu na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o povećanju carina na kineski uvoz na 145 posto, u novom zaoštravanju trgovinskog rata koji bi mogao dovesti do kaosa u globalnim lancima opskrbe. Kineske mjere intenzivirale su nered na svjetskim tržištima izazvane Trumpovim carinama. a državni čelnici širom svijeta bore se s pitanjem kako odgovoriti na najveće poremećaje u svjetskim trgovinskim odnosima u posljednjih nekoliko desetljeća.

Kratki predah za stradale burze koji je uslijedio nakon Trumpove objave o odgodi “recipročnih” carina za desetke zemalja vrlo brzo je prošao, jer se pozornost sada opet vratila na sve veći trgovinski sukob između SAD-a i Kine. Dionice na globalnim burzama su pale, vrijednost dolara je dodatno pala, a ubrzala se i rasprodaja američkih državnih obveznica u petak. Cijene zlata, inače sigurnog utočišta za ulagače u kriznim vremenima, dosegle su novu rekordnu razinu.

Azijski burzovni indeksi uglavnom su pratili Wall Street i također zabilježili pad u petak. Najnovije kinesko povećanje carina u Europi je također dovelo do pada na burzama, pa je tako indeks STOXX 600 bio oko 1 posto niži u odnosu na dan ranije. Financijska tržišta prolaze kroz najnestabilnije razdoblje još od početka pandemije prije pet godina.

“Jasno je da imamo egzodus i bijeg ulagača od svih vrsta američke imovine. Pad vrijednosti dolara i pad tržišta državnih obveznica nikada nije dobar znak. Ovo izgleda kao više od samog računanja na sporiji rast i opću nesigurnost,” rekao je Kyle Rodda, analitičar za stranicu Capital.com.

Američki ministar financija Scott Bessent rekao je da će sklapanje sporazuma s drugim zemljama donijeti sigurnost tržištima. SAD i Vijetnam složili su se započeti službene trgovinske razgovore. To veliko proizvodno čvorište jugoistočne Azije spremno je pristati na prekid dotoka kineske robe koja se preko Vijetnama šalje u SAD. Japanski premijer Shigeru Ishiba formirao je u međuvremenu trgovinsku radnu skupinu koja planira posjetiti Washington sljedećeg tjedna.

Trump je nakon stupanja na dužnost u siječnju uveo nove carine na kinesku robu koje sad kumulativno iznose 145 posto. Kina je u petak odgovorila novim povećanjem carina, dodavši da se radi o posljednjem povećanju, bez obzira na Trumpov sljedeći odgovor.

Trump je novinarima u Bijeloj kući u četvrtak rekao da misli da bi SAD mogao postići dogovor s Kinom, dodavši da poštuje kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Xi je u svojoj prvoj javnoj izjavi o američkm carinama rekao španjolskom premijeru Pedru Sanchezu na sastanku u Pekingu u petak da bi se Kina i Europska unija “zajedno trebale suprotstaviti jednostranom zastrašivanju,” koje provodi SAD.

Trumpova odgoda carina u srijedu nije umanjila bojazni poslovnih lidera za posljedice Trumpovog trgovinskog rata i njegovoj kaotičnoj provedbi, koja je zasad donijela samo nagli rast troškova, pad narudžbi i oslabljene lance opskrbe. Za europske kompanije, jačanje eura u odnosu na dolar automatski ih čini manje konkurentnima za izvoz na globalno tržište.

Euro je nastavio s rastom i u petak, dosegnuvši najvišu vrijednost u posljednje tri godine u odnosu na dolar. Trumpova odluka o 90-dnevnom “pauziranju” carina dovela je do kratke ali krhke stanke, djelomično zbog toga što su carine na čelik, aluminij i automobile i dalje ostale, kao i “bazni” namet od 10 posto na uvoz iz gotovo svih država na svijetu.

Ministri financija EU okupili su se u petak za razgovor o trgovinskom sporazumu s Washingtonom. EU je u četvrtak priopćila da će pauzirati i svoje nove protumjere koje su dogovorene početkom tjedna. Međutim, ako se ne postigne dogovor, europski čelnici upozoravaju da su i oni spremni na borbu.