Kina objavila početak gradnje najveće hidroelektrane na svijetu, unatoč prigovorima Indije i Bangladeša

Kineski premijer Li Qiang priopćio je u ponedjeljak da je počela izgradnja najveće hidroelektrične brane na svijetu, koja će se nalaziti na istočnom rubu tibetanske visoravni, uu projektu čija vrijednost se procjenjuje na najmanje 170 milijardi dolara (146 milijardi eura), izvijestila je kineska državna novinska agencija Xinhua.

Nova hidroelektrana je najambiciozniji kineski hidroenergetski projekt nakon izgradnje mamutske brane “Tri klanca” na rijeci Jangce dovršene 2003. godine. Kineska financijska tržišta interpretirala su najavu od ponedjeljka kao dokaz novog velikog državnog poticaja, zbog čega su cijene dionica i prinos na obveznice u ponedjeljak porasle.

Projekt se sastoji od pet kaskadnih hidroelektrana, ukupnog proizvodnog kapaciteta 300 milijardi kilovat sati (kWh) struje godišnje, što je otprilike ista količina struje koju je cijela Velika Britanija potrošila prošle godine. Brana će biti smještena u donjim dijelovima rijeke Jarlung Zangbo. U tom dijelu tok rijeke ima visinski pad od 2.000 metara na potezu od 50 km, što znači da se radi o golemom hidroenergetskom potencijalu.

Indija i Bangladeš, koje se nalaze nizvodno, već su izražavale zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja na milijune ljude koji ovise o toj rijeci. Udruge ekoloških aktivista također upozoravaju na opasnost koja prijeti za životinjske vrste koje žive u tom području, za kojeg se smatra da je jedno od najbogatijih i najraznolikijih ekosustava na cijelom Tibetanskom platou.

Peking kaže da će brana pomoći u zadovoljenju sve veće potražnje za strujom u Tibetu i u ostatku Kine, i da neće imati značajan utjecaj na opskrbu vodom u nizvodnim krajevima, niti na prirodni okoliš. Izgradnja će trajati godinama, a puštanje u pogon očekuje se negdje u sljedećem desetljeću.

Nakon najave, kineski sektorski indeks dionica u građevinarstvu skočio je za čak 4 posto, na najvišu razinu u proteklih sedam mjeseci. Power Construction Corporation of China (PCCC) i Arcplus Grupa narasle su za 10 posto.

“Iz perspektive investitora, zreli hidroenergetski projekti nude dividende slične obveznicama,” rekao je Wang Zhuo, partner u kompaniji Shanghai Zhuozhu Investment Management, dodavši da bi spekulativno kupovanje dionica povezanih s projektom dovelo do napuhavanja evaluacija.

Projekt će se značajno potaknuti potražnju za građevinskim i građevnim materijalima, kao što su cement ili civilni eksplozivi. Dionice kompanije Hunan Wuxin Tunnel Intelligent Equipment, koja prodaje opremu za izgradnju tunela, porasle su za 30 posto an pekinškoj burzi. Također su skočile i dionice Geokang Technologies, koji proizvodi inteligentne terminale za nadzor gradilišta.

Dionice proizvođača cementa Xizang Tianlu, i proizvođača eksploziva Tibet GaoZheng Explosive također si skočile za maksimalnih 10 posto. Kineski premijer opisao je branu kao “projekt stoljeća” i rekao da se poseban naglasak “mora staviti na ekološku konzervaciju, kako bi se spriječila šteta za prirodni okoliš,” prenijela je agencija Xinhua u subotu.

Prinosi na kineske vladine obveznice porasli su u ponedjeljak na svim razinama, iako su 30-godišnje obveznice kojima se najviše trguje pale na najnižu razinu u posljednjih pet tjedana, jer ulagači vijest tumače kao dio oblik ekonomskog poticaja kineske vlade.

Projekt će voditi novoosnovana državna tvrtka China Yajiang Group, i označava velik poticaj za javna ulaganja, koja bi trebala potaknuti gospodarski rast u trenutku kad dosadašnji indikatori pokazuju znakove uspotravanja kineske ekonomije. “Uz pretpostavku da će se izgradnja trajati 10 godina, doprinos projekta investicijama i BDP-u mogao bi dosegnuti 120 milijardi juana (14,3 milijarde eura) godišnje, a ekonomski benefiti mogli bi biti još veći,” kažu analitičari iz banke Citi.

Kina nije objavila procjenu koliko bi radnih mjesta projekt mogao stvoriti. Brana Tri klisure, megaprojekt kojeg se gradilo gotovo dva desetljeća, stvorila je gotovo milijun novih radnih mjesta, izvijestili su kineski ržavni mediji – iako se zbog projekta morao raseliti približno isti broj ljudi.

Kineske vlasti nisu davale procjene koliko bi ljudi moglo biti raseljeno zbog nove brane Yarlung Zangbo. Nevladine udruge kažu da će brana nanijeti nepovratnu štetu tibetanskoj visoravni, i da će utjecati na život milijuna ljudi koji se nalaze nizvodno. Rijeka Jarlub Zangbo na izlasku iz Tibeta postaje rijeka Brahmaputra, te onda teče južno kroz Indiju i zatim kroz Bangladeš, prije ulijevanja u Indijski ocean.