Kina je u utorak drastično snizila svoje carine na uvoz svinjetine iz Europske unije, sektor težak preko dve milijarde dolara, u konačnoj odluci kojom je okončana 18-mjesečna antidampinška istraga. Istragu su brojni analitičari tumačili kao odmazdu zbog europskih nameta iz 2023. na uvoz kineskih električnih vozila – i dio je niza neriješenih ili spornih pitanja u trgovinskoj razmjeni EU i Kine.
Po odluci od utorka Kina će naplaćivati carinu po stopama između 4,9 i 19,8 posto na uvoz svinjetine iz EU, u razdoblju od pet godina koje počinje u srijedu. Radi se o značajno nižim stopama u odnosu na dosadašnji raspona između 15,6 i 62,4 posto, uvedenih preliminarnom odlukom u rujnu ove godine, navodi se u priopćenju kineskog ministarstva trgovine.
Radi se o djelomičnom olakšanju za europske proizvođače, kojima je Kina jedno od glavnih izvoznih tržišta za svinjske iznutrice.
“Ovakav ishod stiže nakon 18 mjeseci rada i truda na pregovorima u kojima se tražilo rješenje tog pitanja, kao i niza drugih trgovinskih sporova između Kine i EU,” rekao je za Reuters Even Rogers Pay iz analitičke kompanije Trivium China iz Pekinga. “Smanjenje carinskih stopa dobar je znak da su pregovori bili konstruktivni, a ne destruktivni, za europsko-kineske odnose.”
Kineska antidampinška istraga pokrenuta je u lipnju prošle godine. Iako kineske vlasti to nisu eksplicitno rekla, na nju gotovo svi analitičari gledaju kao na odgovor za carine koje je EU uvela na uvoz kineskih električnih vozila. Istraga i visoke carinske stope utjecali su najviše na velike europske izvoznike svinjetine, kao što su Španjolska, Nizozemska i Danska.
Osim svinjetine, europsko-kineske odnose opterećuju i mjere uvedene za žestoka pića, kao i istraga o mliječnim proizvodima, koja je još uvijek u tijeku.
U slučaju vezanom za žestoka pića Kina je u srpnju ove godine dovršila istragu i uvela carine do 34,9 posto, koje će se također primjenjivati sljedećih pet godina, na uvoz iz EU. Međutim, nakon lobiranja francuske vlade, tih mjera je pošteđeno 34 velikih tvrtki – uglavnom francuskih – među kojima su proizvođači konjaka kao što su Hennesssy, u vlasništvu koncerna LVMH, Remy Martin, ili Pernod Ricard.
Prema odluci kineskih vlasti, na proizvode tih europskih kompanija neće se plaćati carina ako pristanu pića prodavati po minimalnoj cijeni koju propiše Peking, kako bi zaštitio domaće kineske proizvođače. Istraga o žestokim pićima trajala je od siječnja 2024. do srpnja ove godine i uvelike je prestrašila francusku industriju konjaka koja gotovo svu svoju proizvodnju prodaje izvan Francuske. Taj izvoz generira prihode od oko 3 milijarde dolara godišnje – a Kina je pritom njeno najveće tržište.
Pitanje mliječnih proizvoda još je otvoreno. U kolovozu je Kina produljila svoju anti-subvencijsku istragu, također pokrenutu nakon što je 2023. EU uvela carine po različitim stopama za pojedine marke električnih vozila, tvrdivši da su cijene tih automobile umjetno niske zbog izdašnih kineskih državnih poticaja za taj sektor.
Pročitajte još:
Peking je uzvratio istim argumentom protiv europskih mliječnih proizvoda. U odluci o produljenju iz kolovoza rečeno je da će istraga potrajati do veljače 2026., i to zbog “kompleksnosti slučaja,” koji se odnosi na europske sireve, mliječne prizvode i vrhnje.
Iz europskog udruženja proizvođača mliječnih proizvoda (EDA) rekli su da nije izgledno da bi se mogla postići nagodba kao u slučaju žestkih pića, budući da se radi o industriji koja ima sasvim različitu strukturu, i u kojoj dominira manji broj većih kompanija. Samo francuski izvoz mliječnih proizvoda u Kinu težak je oko 650 milijuna eura godišnje.
