Nije trebalo dugo čekati na reakcije iz Kine nakon što je Europska unija (EU) odlučila ojačati pravila kibernetičke sigurnosti u cilju zaštite od rizičnih dobavljača. Iako EU nije specifično naveo zemlje na koje bi se stroža pravila mogla odnositi Peking je odmah prepoznao da se to u znatnoj mjeri tiče upravo tvrtki iz Kine.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine Guo Jiakun je izjavio da je predložena europska regulativa o kibernetičkoj sigurnosti jasan izraz protekcionizma, te je poslao poruku upozorenja prema EU ističući da će Peking donijeti potrebne mjere za zaštitu kineskih tvrtki. Sukob riječima je odmah nastavljen budući da je glasnogovornik Europske komisije, kako navodi Politico, uzvratio da je Europa predugo dopustila da visokorizični dobavljači iz trećih zemalja ulaze u strateške sektore.
Prema novom revidiranom okviru Europska komisija će moći organizirati procjenu rizika na razini EU-a i, kada je to opravdano, podržati ograničenja ili zabranu uporabe određene opreme u osjetljivom dijelu infrastrukture.
Također, zemlje članice će zajednički procjenjivati rizike temeljem zemlje podrijetla dobavljača i implikacija za nacionalnu sigurnost. Najdalje je u području ocjenjivanja rizika otišao sektor telekomunikacija, a isti se pristup može proširiti na energetske sustave, transport, povezana vozila ili sigurnosnu opremu.
Rast napetosti s Kinom u trenutku dok su i tako one dosta velike u srazu sa SAD-om može dovesti do dva istodobna zahtjevna fronta za EU, no s druge strane blokiranje određenih kineskih dobavljača može biti pozdravljeno u Washingtonu odakle već neko vrijeme pritišću Bruxelles da se smanji ovisnost o tvrtkama kao što je Huawei.
Štoviše, američka strategija za nacionalnu sigurnost iz prošlog mjeseca navodi kako treba ohrabriti Europu da djeluje protiv tehnoloških krađa, kibernetičke špijunaže i drugih sličnih praksi. To je navedeno kao jedan od sedam američkih prioriteta u politici prema EU-u.
Netom prije objavljivanja novog europskog prijedloga o kibernetičkoj sigurnosti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je iz Davosa poručila kako EU mora popraviti stanje oko postojećih strukturnih ovisnosti što se zapravo ticalo kako Pekinga tako i Washingtona.
Među tvrtkama koje promatrači vide kao prve na udaru europskog zakonodavstva nalaze se Huawei i ZTE koje su i dobavljači za 5G mreže. Bruxelles je upravo objavio i prijedlog zakona o digitalnim mrežama koji cilja ubrzanje širenja 5G mreže.
No, u kasnijoj fazi mogu biti pogođene i druge tvrtke kao što su proizvođač skenera u zračnim lukama Nuctech, proizvođač kamera Hikvision ili dronova DJI.
Treba ipak reći da u konzultacijama s Europskim parlamentom i državama članicama regulativa o kibernetičkoj sigurnosti još može doživjeti promjene.
Pročitajte još:
Analitičar Instituta za sigurnosne studije EU-a Tim Ruehlig doduše smatra da prijetnja iz Kine nije jasno definirana jer EU tržište ostaje važno za tu zemlju s obzirom na zatvaranje američkog tržišta za kineske osjetljive tehnologije. S druge pak strane europske tvrtke u području strateških tehnologija imaju vrlo mali udio na kineskom tržištu.
Huawei već ima povijest tužbi protiv europskih vlada na europskim sudovima, a njegov glasnogovornik je samo rekao da tvrtka zadržava pravo zaštite svojih legitimnih interesa.
