Kava u Hrvatskoj među priuštivijima u EU, od profesija najviše konzumiraju novinari

Kava je za mnoge svakodnevni jutarnji ritual, a nerijetko i pratnja tijekom cijeloga dana.

Statistike govore da je u sezoni 2023/24. u svijetu konzumirano 10,62 milijarde kilograma kave, što je bio blagi rast u odnosu na 10,38 milijardi iz prethodnog godišnjeg razdoblja.

Logično, cijene kave variraju u europskim zemljama, pa je britanska agencija za medijske objave Pressat napravila između siječnja i ožujka ove godine istraživanje u kojemu se pozabavila temom količina kave koje se popiju u zemljama Europske unije (EU) i Ujedinjenom Kraljevstvu te koliko se za to mora platiti.

Postoje i različite navike ispijanja kave. Dok u zemljama u mediteranskom dijelu Europe, pa tako i Hrvatskoj, ljudi više imaju naviku popiti kavu u kafiću, u nekim drugim područjima, poglavito na sjeveru, češća je navika kupiti kavu za konzumaciju na drugom mjestu, obično u uredu.

U prosjeku najveću količinu tih takozvanih ‘takeaway’ kava popiju u Ujedinjenom Kraljevstvu, i to 1,96 šalica dnevno. Druga je Belgija s prosjekom od 1,79, a treća Poljska s brojkom od 1,77 nakon koje slijedi Francuska s 1,76 takvih kava dnevno.

Zanimljivo je da su u toj navici najsuzdržaniji u Luksemburgu gdje popiju u prosjeku 0,82 šalice kave za izvanjsku konzumaciju. Tu su još blizu Mađarska s brojkom 0,83 i Češka s prosjekom od 0,84.

Najviše za takvu vrstu konzumacije plaćaju Francuzi gdje je prosječna cijena šalice 3,42 eura. Drugi su Litvanci s iznosom od 3,39 eura, a vjerojatno je iznenađujući podatak da najmanje plaćaju Danci, 1,89 eura za šalicu, no oni ne spadaju među nacije gdje je potražnja za kavom posebice izražena.

Iz hrvatske perspektive zanimljivije je pogledati kako stoje stvari s kavom koja se konzumira u kafićima i restoranima.

Prema podacima platforme Numbeo.com, na kojoj se prikupljaju podaci o troškovima života i cijenama u različitim gradovima i zemljama svijeta, najviše se za kapučino plaća u danskom glavnom gradu Kopenhagenu, i to 5,81 euro za šalicu.

U još dvije zemlje cijena je iznad pet eura. Na Islandu treba platiti 5,33 eura te u Švicarskoj 5,27 eura.

Više od četiri eura se plaća u ostalim skandinavskim zemljama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Irskoj i Austriji.

Na drugom kraju ljestvice su Italija, u kojoj znamo da je kava i više od rituala, te zemlje na prostoru Balkana.

Za Italiju se navodi raspon od 1,20 do 2,50 eura, a prosjek bi bio 1,69 eura.

Što se tiče Hrvatske, podaci navode raspon od 1,60 do 3,20 eura, a prosjek je 2,18 eura, dok je za Zagreb 2,14 eura. Treba ipak uzeti u obzir da vjerojatno ima mjesta gdje cijena prelazi tu gornju razinu budući da znamo koliko se, primjerice, pričalo o pretjeranim cijenama na dubrovačkom Stradunu.

U Ljubljani je prosječna cijena 2,23 eura, a u Sarajevu 1,84 eura.

Za Njemačku, primjerice, navodi se raspon od dva do pet eura s prosjekom od 3,51 euro, ali je u Berlinu taj prosjek 3,91 euro.

Zanimljivo je, recimo, uočiti da je za kapučino u Varšavi potrebno platiti 3,72 eura, a u Bariju tek 1,64 eura. Pogodite gdje je bolji.

Što se Poljske tiče, možda iznenađuje podatak da je Poljska peti najveći prerađivač kave i izvoznik tog proizvoda u Europi. Analitičari objašnjavaju da je visoka cijena kave u kafićima i restoranima vjerojatno posljedica dosta visokih cijena nekretnina i poreza što poskupljuje održavanje.

U cijenu kave za goste, naravno, ne ulazi samo cijena sirovine i troškovi održavanja prostora, odnosno energije, već i troškovi rada.

Numbeo.com  je uzeo kao mjerilo prosječnu mjesečnu neto plaću i na temelju toga računao koliko si šalica kapučina osoba može priuštiti u glavnom gradu.

Najviše ih može kupiti jedan Talijan, i to 1.399 mjesečno.

Nijemac može 915, Francuz 897, a možda iznenađujuće zvuči podatak da jednak broj kapučina može sebi priuštiti stanovnik Pariza i Zagreba.

Pressat je istražio i koje profesije konzumiraju najveću količinu kave. Zaključak je da su novinari najveći ovisnici o tom napitku te u prosjeku popiju 3,62 šalice dnevno.

Odmah iza njih je medicinsko osoblje, odnosno liječnici i medicinske sestre, koji konzumiraju 3,6 šalica po danu. Kod njih je to gotovo sigurno odraz rada u smjenama.

Nakon toga slijede policajci s prosjekom od 2,52 šalice dnevno te vozači s 2,5 šalice.