Kartične kuće zabrinute dolaskom digitalnog eura koji može pokriti i 40 posto tržišta

Europska središnja banka (ESB) računa da bi digitalna verzija eura mogla brzo preuzeti veliki dio tržišta premda vjerojatno veliki dio javnosti još ni ne ne zna želi li digitalni euro.

Interni dokumenti ESB-a pokazuju kako se očekuje da digitalni euro od samog lansiranja dosegne kapacitet od više od 50 milijardi transakcija godišnje, kazali su dužnosnici banke za Politico.

Takav golemi kapacitet upućuje kako ESB očekuje da digitalni euro preobrazi plaćanja u maloprodaji i napravi veliki pritisak na vlasnike kartičnih kuća. Naime, dosegne li maksimalan kapacitet digitalni bi euro mogao ugrabiti više od trećine transakcija koje se trenutačno obavljaju putem platnih kartica.

Prošlog je mjeseca tim u banci koji radi na pripremama za digitalni euro napravio prezentaciju za članove Vijeća ESB-a i tada je spomenuta brojka od 50,5 milijardi mogućih transakcija godišnje iako to nije formalni cilj niti prognoza za ono što će se zbiti kada digitalni euro krene u uporabu.

Da bi se to stavilo u kontekst valja reći da je u prošloj godini obavljeno 84,6 milijardi transakcija platnim karticama u eurozoni ukupne vrijednosti 3,2 bilijuna eura. Izdavatelji platnih kartica i povezanih usluga, naravno, naplaćuju proviziju na većinu transakcija.

Ako se pretpostavi godišnji rast broja transakcija od 10 posto kako udio gotovine pada u ukupnim plaćanjima, u 2028. godini, kada je predviđen najraniji mogući datum za lansiranje digitalnog eura, moglo bi biti 125 milijardi kartičnih transakcija. S punim kapacitetom digitalni bi euro imao tržišni udio od 40 posto.

Veliki dio platnih naknada sada ide tvrtkama kao što su Visa i Mastercard ili druge fintech tvrtke locirane izvan Europe. ESB od digitalnog eura očekuje ne samo da zaustavi odljev tog novca za naknade već i da okonča europsko tehnološko oslanjanje na infrastrukture američkih kartičnih divova.

Dvije trećine kartičnih transakcija u eurozoni sada se odvija putem međunarodnih platnih platformi, a više od polovice članica Europske unije se potpuno oslanja na neeuropska rješenja.

Iako ESB nikad nije službeno objavio procjene tržišnog udjela za digitalni euro, već je napominjao kako plan nije istisnuti alternative iz privatnog sektora, brojke iz prezentacije ukazuju da bi se privatni sektor mogao osjetiti potisnut.

Europska udruga kartičnih pružatelja usluga Payments Europe upozorava da bi digitalni euro mogao bitno narušiti postojeće modele prihoda od kartičnih plaćanja, posebice ako temeljne usluge budu ponuđene besplatno.

Široka primjena digitalnog eura može dovesti do toga da potrošači pohrane novac u elektronske novčanike i smanje depozite u bankama što bi onda bankama ograničilo novac za kreditiranje kućanstava i tvrtki, može se čuti iz bankarskih krugova.

Diederik Bruggink, stručnjak za digitalne financije u okviru europske bankovne udruge ESBG koja pokriva najveću europsku mrežu bankovnih usluga za građane, ističe kako puno ovisi o tome kakva će ograničenja postaviti ESB u okviru uporabe digitalnog eura.

“Što će veća biti dopuštena količina sredstava na korištenje i što će niže biti naknade za plaćanja među pružateljima usluga, to će biti gore za banke”, rekao je.

Europsko nadzorno tijelo za banke (EBA) navodi da na naknade i provizije otpada oko 30 posto neto operativnog prihoda banaka u EU, a na naknade vezane za platne transakcije oko četvrtina tog postotka.

ESB pak tvrdi da bi banke preko usluge digitalnog eura mogle zadržati klijente koji bi inače prešli na slične elektronske novčanike velikih američkih tehnoloških tvrtki.

Pitanje je i dalje koliko je za sve to zainteresirana javnost. Nedavne ankete pokazuju da svijest o tim pitanjima i interes polagano rastu, a prema anketi iz veljače ove godine trećina bi građana eurozone bila voljna koristiti digitalni euro. Taj udio bi vjerojatno dalje rastao s generacijskim promjenama.

Payments Europe nudi drugu anketu, vjerojatno slijedeći svoj interes, čiji je rezultat da 56 potrošača danas nije sigurno da bi ikada koristili digitalni euro.

Odluka o lansiranju digitalnog eura može biti donijeta tek nakon što Europski parlament usvoji potreban zakonodavni okvir. Prezentacija u ESB-u pak poručuje da bi, ako se sve zakonske zapreke prevladaju, Vijeće ESB-a trebalo odobriti 1,5 milijardu eura kako bi projekt digitalnog eura i zaživio.