Kako je Hrvatska dospjela na vrh EU po korištenju obnovljivih izvora energije?

Obnovljivi izvori energije, odnosno oni izvori koji se prirodno obnavljaju i čija upotreba ne iscrpljuje resurse na duže staze, u 2022. godini činili su 18,9 posto ukupne opskrbe energijom u Europskoj uniji. Taj je udio premašio globalni prosjek od 13,9 posto, koliko su pokazivali podaci iz 2021. godine.

Među 14 zemalja izvan EU koje su činile najmanje jedan posto ukupne svjetske opskrbe energijom, samo je Brazil (46,1 posto) imao više od četvrtine svoje opskrbe iz obnovljivih izvora energije. Na drugom kraju ljestvice, prema podacima europskog ureda za statistiku, Eurostata, obnovljivi izvori energije činili su 0,1 posto ukupne opskrbe energijom Saudijske Arabije.

Opskrba obnovljivim izvorima energije u EU tako se tijekom godina povećavala. Tako je u 2023. godini u ukupnoj potrošnji, 24,5 posto bruto finalne potrošnje energije u EU činili su obnovljivi izvori, što je povećanje od 1,4 postotna boda u odnosu na 2022. godinu.

45,3 posto bruto potrošnje električne energije u EU tijekom 2023. godine bilo je iz obnovljivih izvora, što predstavlja najveći godišnji porast od početka praćenja tih podataka 2004. godine ili rast od 4,1 postotna boda. 26,2 posto ukupne energije korištene za grijanje i hlađenje u EU dolazilo je iz obnovljivih izvora, što je značajan porast u odnosu na 11,7 posto u 2004. godini.

Najveće udjele OIE u ukupnoj proizvodnji među državama članicama u 2023. imala je Švedska, 66,4 posto, Finska, 50,8 posto, Danska, 44,9 posto dok su najmanje udjele imali Luksemburg, 11,6 posto, Belgija (14,7 posto) i Malta 15,1 posto.

Prema podacima Europske komisije, u 2024. godini, 46,9 posto neto proizvedene električne energije u EU dolazilo je iz obnovljivih izvora. Među državama članicama, Danska je imala najviši udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije s 88,4 posto, slijede Portugal s udjelom od 87,5 posto) i Hrvatska s udjelom od 73,7 posto. Najniži udjeli zabilježeni su u Luksemburgu (5,1 posto), Malti (15,1 posto) i Češkoj (15,9 posto).

U strukturi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, vjetroelektrane su činile 39,1 posto, hidroelektrane 29,9, a solarne 22,4 posto. Ostali izvori uključuju biomasu s udjelom od 8,1 posto i geotermalnu energiju s udjelom od 0,5 posto.

Opskrba ugljem nastavila je opadati, te se smanjila za deset posto u opskrbi smeđim ugljenom i 13,8 posto u opskrbi tvrdim ugljenom. Opskrba naftom i naftnim proizvodima smanjila se za 1,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Opskrba prirodnim plinom zabilježila je vrlo skroman porast od 0,3 posto.

Prema dostupnim podacima, Hrvatska je u 2024. godini ostvarila 73,7 posto udjela obnovljivih izvora u neto proizvodnji električne energije. Ovaj udio svrstava Hrvatsku među vodeće zemlje EU u pogledu korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije.

U lipnju 2025. količina električne energije raspoloživa za potrošnju u Hrvatskoj iznosila je 1.577 GWh. U odnosu na svibanj 2025. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju povećana je za 10,3 posto, a u odnosu na lipanj 2024. za 4,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u lipnju 2025. iznosila je 3.711 TJ, a zalihe su povećane za 1 950 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u lipnju 2025. u odnosu na svibanj 2025. smanjena je za 20 posto, a u odnosu na lipanj 2024. za 14,2 posto.

„Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u lipnju 2025. iznosila je 360 tisuća tona, a zalihe su smanjene za 17 tisuća tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u lipnju 2025. smanjena je u odnosu na svibanj 2025. za 2,7 posto, dok je u odnosu na lipanj 2024. povećana za 5,6 posto“, navodi DZS.

Drugi kvartal 2025. obilježen je izazovima u domaćoj proizvodnji električne energije i nastavkom visoke razine uvoza. Uvoz električne energije i dalje je vrlo visok te je u ovom razdoblju činio 17,3 posto ukupne raspoložive energije, što ukazuje na nedovoljnu domaću proizvodnju i potrebu za snažnijim oslanjanjem na vlastite izvore, objavili su Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH).

Gledano po mjesecima, u travnju je udio uvoza iznosio 4,9 posto, u svibnju 19,6 posto, a u lipnju je dosegao čak 32 posto, potvrđujući zabrinjavajući trend energetske ovisnosti Hrvatske, posebno u ljetnim mjesecima.

„Proizvodnja hidroelektrana bila je 23 posto niža u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega, čime je izostao ključan sezonski doprinos ovog obnovljivog izvora. Istodobno je proizvodnja iz elektrana na fosilna goriva prepolovljena (pad od 51,6 posto), zbog TE Plomin koja je bila van pogona te zbog ekonomske neisplativosti rada termoelektrana na plin“, navodi OIEH.

Pozitivan pomak donijeli su ostali obnovljivi izvori energije – sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin – koji su po prvi put zauzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto, potvrđujući njihov sve veći značaj u elektroenergetskom sustavu Hrvatske.

Ostali obnovljivi izvori energije (sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin) proizveli su ukupno 1.292 GWh, što predstavlja rast od 374 GWh ili 40,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Time su po prvi put preuzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto, što znači da je gotovo 30 od svakih 100 kWh potrošnje u Hrvatskoj došlo iz tih izvora. Usporedbe radi, to je 4,5 puta više od proizvodnje termoelektrana na fosilna goriva i 70,4 posto više od isporuke iz NE Krško.

Hidroelektrane, uključujući dotoke i akumulacije, proizvele su 1.190 GWh, što je 140 GWh manje nego u istom razdoblju lani. Potencijal akumulacija povećao se u drugom kvartalu ove godine za 24 GWh, dok se u istom razdoblju prošle godine smanjio za 145 GWh. Ostvarena energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane iznosila je u drugom kvartalu ove godine 1.214 GWh, što je 49 GWh više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, povećanje 4,2 posto. Unatoč tome, u odnosu na višegodišnji prosjek (1.585 GWh), to je 23,4 posto manje, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega.

Nuklearna elektrana Krško (50 posto udjela za Hrvatsku) isporučila je 758 GWh, što je 276 GWh više nego u istom kvartalu prošle godine uz napomenu da je u travnju prošle godine bila u redovnom godišnjem remontu. Udio NE Krško u ukupnoj raspoloživoj energiji u drugom kvartalu iznosi 17,4 posto, navodi OIEH.

Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je samo 285 GWh (6,5 posto), što je pad od 304 GWh ili 51,6 posto u odnosu na isti kvartal 2024. godine. Termoelektrana Plomin i dalje je izvan pogona, a pad proizvodnje iz termoelektrana na plin rezultat je njihove tržišne nekonkurentnosti, s obzirom na visoku cijenu proizvodnje i emisijskih jedinica CO2 u odnosu na tržišnu cijenu električne energije.

Reverzibilne hidroelektrane (neobnovljivi dio, iz crpljene vode) proizvele su 78 GWh, što je povećanje od osam GWh u odnosu na prošlu godinu, s udjelom od 1,8 posto u strukturi raspoložive energije.

Unatoč rastu proizvodnje iz obnovljivih izvora, zbog istovremenog smanjenja proizvodnje hidroelektrana i termoelektrana, uvoz električne energije i dalje je ostao visok. U drugom kvartalu uvezeno je 754 GWh, što čini 17,3 posto raspoložive energije. S prosječnom tržišnom cijenom od 84,69 €/MWh (Cropex), vrijednost uvezene energije u ovom kvartalu iznosi približno 64 milijuna eura.

Vjetroelektrane su, prema podacima OIEH, proizvele 723 GWh, što je povećanje od 222 GWh, što je rast od 44,3 posto, zbog bolje vjetrovitosti i priključenju novih kapaciteta kao što je VE Mazin 20 MW i VE Visoka 53 MW u 2024. i VE Opor 24 MW u 2025. godine.

Sunčane elektrane su proizvele 338 GWh, što je povećanje od 141 GWh, što je rast od 71,6 posto. Ovaj snažan rast rezultat je značajnog povećanja kapaciteta – u razdoblju od srpnja 2024. do srpnja 2025. u pogon je pušteno 447,7 MW novih solarnih elektrana, što prosječno iznosi 37,1 MW mjesečno ili 1.218 kW dnevno.

Termoelektrane na obnovljive izvore energije (biomasa, bioplin) proizvele su 231 GWh, što je povećanje od 11 GWh ili 5,5 posto u odnosu na prošlu godinu.